"Es tan corto el amor, y es tan largo el olvido" (Tako je kratka ljubav, a zaborav tako dug), jedan je od najzapamćenijih pjesničkih, ljubavnih stihova. Stih je to koji pripada Pjesmi XX: Noćas bih mogao napisati najtužnije stihove (Poema XX: Puedo escribir los versos más tristes esta noche) zapisanoj i objavljenoj u zbirci "20 ljubavnih pjesama i jedna očajna" (Veinte poemas de amor y una canción desesperada) Čileanca Pabla Nerude, jednog od najpopularnijih latinskoameričkih pjesnika XX. stoljeća, čija je smrt manje od mjesec dana nakon državnog udara 1973. godine do današnjeg dana ostala nerazjašnjena.
Smrt čovjeka koji je, osim zahvaljujući pisanoj riječi, ostao upamćen i kao komunist koji je podupirao čileanskog socijalističkog predsjednika Salvadora Allendea te radio za njegovu administraciju, proglašena je, piše The New York Times, posljedicom raka. Ipak, trenutak njegove smrti te okolnosti to su objašnjenje dovele u pitanje, probudivši sumnju u nešto zlokobnije.
Ovoga utorka čileanski je prizivni sud, piše Reuters, naredio ponovno otvaranje istrage o smrti ovoga dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1971. godine. Sud je, stoji u izjavi, slijedio zahtjev Nerudine obitelji i čileanske Komunističke stranke. Kako je sud napomenuo, istraga književnikove smrti nije bila "sveobuhvatna", nisu iscrpljene sve opcije i učinjeni svi koraci koji bi mogli "razjasniti činjenice".
Izvještaj o smrti autora niza knjiga, među kojima se ističu one ljubavne poput "100 soneta o ljubavi" (Cien sonetos de amor), prošle je godine predao i panel međunarodnih stručnjaka.
Predani dokumenti uključuju laboratorijske izvještaje iz Kanade i Danske te izvještaje stručnjaka čiji su detalji ostali neobjavljeni.
Sud je, pak, u izjavi obznanio i da je naručio ponovni pregled dosjea te izjava stručnjaka, testove rukopisa, analize tekstova, kojima su se posvetili stručnjaci kanadskog Sveučilišta McMaster i Sveučilišta u Kopenhagenu.
Da nije preminuo samo od raka, kao što je službeno ustvrđeno, sugerirala je 2017. godine grupa stranih forenzičara koja nije isključila uključenost "treće strane" u Nerudinu smrt koja je nastupila na početku sedamnaest godina duge vladavine čelnika države Augusta Pinocheta. U trenutku smrti Neruda je bio član Centralnog komiteta Čileanske komunističke stranke, a bio je blizak i dotadašnjem predsjedniku Allendeu, koji je skončao na dan vojnog udara 11. rujna 1973. godine.
Pjesnikov vozač Manuel Araya tvrdio je da je Neruda primio smrtonosnu injekciju te da su taj zadatak izvršili Pinochetovi agenti prethodno se infiltriravši u Kliniku Santa Maria, gdje se Neruda liječio. Prizivni se sud na Arayjinu optužbu nije osvrnuo.
The New York Times prošle je godine pisao o rezimeu nalaza međunarodnih forenzičkih stručnjaka koji su pregledali ekshumirane ostatke mrtvog pjesnika te identificirali bakteriju koja može biti smrtonosna. Na stranici izvješća, koju su podijelili s NYT-om, znanstvenici su potvrdili prisutnost bakterije u trenutku Nerudine smrti, no naglasili da nisu mogli prepoznati radi li se o toksičnom tipu bakterije niti je li ona u tijelo ušla putem injekcije ili kontaminirane hrane.