MARULIĆEV EP

Predstavljena Judita za novu generaciju: Temeljno djelo hrvatske književnosti dobilo je moderni prijevod

Predstavljanje novoga čitanja Judite Marka Marulića
 Damir Krajač/Cropix
Jutarnji svojim čitateljima ove nedjelje daruje Marulićev ep u modernom prijevodu. Sve uz naš novi magazin Svijet kulture

Kako bi se kamen temeljac hrvatske književnosti približio ponajprije učenicima i studentima, ali i svim govornicima hrvatskoga jezika, skupina znanstvenika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u kojoj prevladavaju znanstvenici s Odjela za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju, prilagodila je Marulićev stari čakavski i današnjim generacijama slabo razumljiv stih na suvremeni neutralni prozni hrvatski standardni jezik. Naklada ovog izdanja od 17.000 primjeraka koje će se dijeliti uz Nedjeljni Jutarnji list i novi prilog Svijet kulture 12. rujna, ali i svim srednjim školama, tiskan je uz potporu Ministarstva kulture i medija kako bi Marulićevo djelo bilo dostupno svima.

U predstavljanju novog suvremenog čitanja Judite, jučer su u Zagrebu u I. gimnaziji uz učenike i ravnateljicu I. gimnazije Dunju Marušić Brezetić, bili i glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozić, ministar znanosti i obrazovanja, dr. sc. Radovan Fuchs i ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek.

image
Na predstavljanju i prvom javnom čitanju podijeljeno je prvih 200 primjeraka knjige, a ostatak od 17.000 tiskanih primjeraka dijelit će se uz Nedjeljni Jutarnji list 12. rujna, ali i u svim srednjim školama
Damir Krajac/Cropix

Popularizacija čitanja

"Uzbuđeni smo uvijek kad nam iz tiskare dođe neko novo izdanje. Tako je i sada, ovdje smo donijeli prvih 200 primjeraka džepnog izdanja novog čitanja Judite Marka Marulića, u godini kada obilježavamo 500 godina izdanja oca hrvatske književnosti. Ideju da neko izdanje populariziramo tako da se dijeli besplatno uz novine Jutarnji list i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje rade zajedno već pet godina. Uz zajedničke napore besplatno smo uz novine podijelili skoro 200 tisuća džepnih izdanja hrvatskih pravopisa, gramatike i jezičnih savjeta. Sada nam je cilj bio približiti Marulića i njegov ep modernim generacijama učenika, a stručnjaci s Instituta su odlično napravili ovaj zahtjevan posao", rekao je na predstavljanju glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.

image
Sanja Perić-Gavrančić, Vuk-Tadija Barbarić, Marijana Horvat, Željko Jozić, Nina Obuljen Koržinek, Radovan Fuchs, Kristina Štrkalj Despot, Kristian Lewis
Damir Krajac/Cropix

Osnovna Marulićeva ideja je bila da pripovijest o važnoj biblijskoj ličnosti Juditi čitaju i razumiju i drugi. To je i uspio u čak tri izdanja koja su izašla tijekom njegova života jer je Judita tad bila bestseler.

image
Željko Jozić, ravnateljica I. gimnazije Dunja Marušić Brezetić, ministrica Nina Obuljen Koržinek, ministar Radovan Fuchs, profesor hrvatskog jezika u zagrebačkoj I. gimnaziji Ivan Janjić, voditelji programa Martin Ujević i Dorija Pandža i saksofonist Lovro Kopač
Damir Krajac/Cropix

No, zbog svoje nerazumljivosti, suvremeni učenici, pa čak i ljubitelji književnosti, rijetko posežu za tim važnim djelom, ako baš ne moraju, čega je bio i svjestan Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kada je došao na ideju da se Judita prevede na današnji, svima razumljiv jezik.

image
Goran Ogurlić
Damir Krajac/Cropix

„Zajedno s Jutarnjim listom pokazat ćemo da je Judita itekako moderna, čitljiva i zanimljiva. Ako nije jasno, ne može biti ni lijepo“, kaže Jozić.

Ovo je na neki način nagovor da srednjoškolci vide zbog čega se Marulić naziva ocem hrvatske književnosti, dodaje.

image
Predstavljanje novoga čitanja Judite Marka Marulića
Damir Krajač/Cropix

Znanstvenici s Instituta su svjesni da bi im neki mogli i zamjeriti, a i njima samima prvotni je impuls bio smiju li uopće Marulića prevoditi, budući da je on književna i jezična svetinja. No uvidjeli su da su se slični prijevodi u prozi načinili za sve važne svjetske pisce, za Shakespearea, Dantea, Rabelaisa, Cervantesa. Tako da je ovo bio logičan korak, da pokušaju učiniti ono što su i drugi narodi učinili.

"Nadam se da će profesori sad pozvati svoje učenike da pročitaju cjelovitu Marulićevu Juditu", rekao je Jozić.

image
Učenici I. gimnazije Martin Ujević i Dorija Pandža vodili su predstavljanje "Judite"
Damir Krajac/Cropix
image
Učenik I. gimnazije Lovro Kopač zasvirao je saksofon na predstavljanju "Judite"
Damir Krajac/Cropix

Problem je Judite, tumači on, i jednim dijelom u tome što nema, tj. nije bilo do sada njezine suvremene prilagodbe, odnosno prilagodbe na suvremeni hrvatski književni jezik.

„Postojala su dva prepjeva koja su oba odlična, autori su Nikica Kolumbić i Marko Grčić, eruditi i veliki stručnjaci. Oni su prepjevali Juditu na hrvatski jezik, no nama je bilo važno postoji li doslovan prijevod Judite, jer svaki prepjev u sebi ima i jedan segment vlastitoga pjesničkog izraza. Svi su ti prepjevi naime poštovali rimu, oni su u jednu ruku prijevod, ali su i pjesnički izraz. Zanimalo nas je ima li doslovan prijevod Judite u prozi, može li se to negdje pronaći i zaključili smo da prema onome što mi znamo, što smo istražili, da praktički toga nije bilo. Stoga smo se odlučili da mi to u Institutu učinimo.“ U konačnici, smatra Jozić, doslovan prijevod djela nije posao za književnike, nego za filologe, što je i on sam.

image
Damir Krajac/Cropix

Četiri mjeseca rada

Na prijevodu Judite on i njegov tim radili su oko četiri mjeseca. Imali su i moto: „Nije lijepo ako nije jasno!“, ideja im je bila da Juditu učine mladima toliko jasnom da ju mogu razumjeti, što su testirali na svojoj djeci.

image
Učenici I. gimnazije Martin Ujević, Dorija Pandža i Lovro Kopač
Damir Krajac/Cropix

Tijekom rada na prilagodbi tim iz IHJJ-a imao je i posebnu WhatsApp grupu koju su nazvali Judita. Znali su, kažu, razmijeniti i na stotine poruka kada su se usuglašavali oko nekih stvari, a presudu je donio na kraju onaj tko je to pjevanje prevodio.

„Donijeli smo rješenje koje smo smatrali najboljim, ali postoje mjesta koja su dvoznačna i koja se mogu drukčije pročitati. Mislim da smo odabrali bolju inačicu, ali to naravno ne znači kraj, jer će se filolozi zasigurno i dalje baviti time i odgonetavati ta dvoznačna mjesta, možda naći nešto što bi oni drukčije protumačili“, ističe jedna od članova tima Kristina Štrkalj Despot.

image
Kristian Lewis, Kristina Štrkalj Despot, Željko Jozić, Sanja Perić-Gavrančić, Vuk-Tadija Barbarić i Marijana Horvat
Damir Krajac/Cropix

Jedna od ključnih motivacija bila je i činjenica da je Judita relativno nedavno izbačena s popisa obvezne lektire s argumentacijom da je preteška i nerazumljiva đacima.

"Novo čitanje Judite simbolično predstavljamo u I. gimnaziji jer će se primjerci dijeliti po svim gimnazijama i srednjim školama. Ovo prijeporno pitanje s mature će sada biti riješeno", rekla je ministrica Obuljen Koržinek, aludirajući na situaciju na ispitu za maturu 2012. kad je pitanje koje je boje bio Juditin prsten mnogim učenicima bilo preteško. Naime, iako su imali tekst pred sobom, nisu znali da čarljen znači crven.

image
Nina Obuljen Koržinek
Damir Krajac/Cropix

"Narod i naciju čini i jezik, što nije zabetonirana forma, on živi i razvija se, a njegovo naslijeđe učenik mora poznavati. Nije lako bilo čitati Juditu niti u moje vrijeme, a kamoli učenicima danas. Moram priznati da je i ja nisam zdušno čitao iako imam neke hvarske korijene pa sam neke riječi i razumio. Sadržaj Judite će ovo približiti ne samo đacima nego i široj publici koja je čula za nju, ali nije čitala", rekao je ministar Fuchs.

image
Radovan Fuchs
Damir Krajac/Cropix

Izdanje koje će se dijeliti uz Nedjeljni Jutarnji sadržava s lijeve strane knjige transkripciju originalnoga teksta, a s desne strane proznu prilagodbu na suvremeni hrvatski jezik. Tim znanstvenika iz IHJJ-a prilagodio je naime Marulićev stari čakavski i današnjim generacijama slabo razumljiv stih na suvremeni neutralni prozni hrvatski standardni jezik. Novost je ove prilagodbe u tome što se odustaje od očuvanja izvornoga Marulićeva dvostruko rimovanoga dvanaesterca, odnosno od izvornoga metra i sroka (rime), koji su već po sebi velika zapreka razumijevanju.

image
Nina Obuljen Koržinek i Radovan Fuchs s učenicima I. gimnazije, voditeljima Martinom Ujevićem i Dorijom Pandžom te saksofonistom Lovrom Kopačem
Damir Krajac/Cropix

Borba sa stihovima

„Sigurni smo da ni profesori nisu mogli razriješiti određene jezične konstrukcije. I nas šestero koji smo filolozi i stručnjaci o nekim smo stihovima razmišljali danima", kažu znanstvenici.

"Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena" prva je Marulićeva knjiga tiskana na hrvatskom jeziku, a objavljena je u Veneciji 13. kolovoza 1521. Taj je ep Marko Marulić napisao još 1501. nadahnut biblijskom junakinjom, a po njemu je on kasnije prozvan "ocem hrvatske književnosti". Iako je vjerno pratio biblijski predložak, ep je uobličio po renesansnim poetičkim pravilima, dok je u versifikaciji slijedio suvremene pjesnike svjetovne tematike (začinjavci). Jezična je podloga splitska čakavština i štokavski leksik te glagoljaška predaja, čime je ovo djelo navijestilo jedinstvo hrvatskoga jezika, a najveća je vrijednost spoznaja da je Marulić u hrvatski jezik prenio europski pjesnički standard.

image
Kristian Lewis, Kristina Štrkalj Despot, Željko Jozić, Sanja Perić-Gavrančić, Vuk-Tadija Barbarić i Marijana Horvat
Damir Krajac/Cropix

Ovo je bio izrazito težak filološki posao jer da bi se djelo koje je staro 500 godina i pisano na čakavskom dijalektu danas moglo pravilno prezentirati javnosti i recimo srednjoškolcima, koji su cijelo vrijeme bili motivacija, potrebno je veliko filološko znanje koje nitko od stručnjaka zasebno nije imao. Odmah su se u početku dogovorili da ćemo okupiti dobar tim stručnjaka koji se bave različitim filološkim disciplinama i onda radeći zajedno pokušati prevesti, odnosno prilagoditi suvremenomu književnom jeziku Juditu. Okupili su se oni koji se bave poviješću jezika, povijesnom leksikografijom, klasičnom filologijom, dijalektologijom, standardologijom.

„Donijeli smo i novu transkripciju teksta, tako da je ipak Marulić tu, u samoj knjizi, a prijevod je samo pomoć, paralelno se čita uz njegove predivne stihove, koji su zbilja majstorski sročeni. Mi smo se svi ponovno zaljubili u Marulića radeći ovaj posao“, naglašava Despot.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. rujan 2021 09:44