"Predrag Raos je čudak, ovo ili ono, neki ga mrze, neki baš suprotno, ali sredine nema. Veliki književnik itd. No to sad nije važno; Raos je ponajprije čovjek, i unatoč fizičkim boljkama i ekscentričnostima, posve pri zdravoj pameti. Čula sam da se zadnjih godina posve povukao u kuću na Hvaru i nije izlazio. Prijateljica mu je donosila hranu. Na neki način, pustinjak, ali dobrovoljni", napisala je književnica Dorta Jagić, na svojim društvenim mrežama, o svojem kolegi Predragu Raosu.
Svoj je post, nastavila je, napisala kao pokušaj javnog apela, nakon što joj se javila prijateljica s Hvara. "Naime, alarmirala me je da je Raosa netko neznan prijavio i provalili su mu u kuću socijalna služba, vatrogasci i policajci i odvukli nekuda - gdje? na nosilima i pokrivenoga plahtom. Izgleda da su mu oduzeli mobitel, jer se ne javlja na telefon. Nitko nema pravo to činiti, jer je on izabrao takav život. Pa i ako sustav na to gleda kao na "neuračunljivost", koja mu, moguće, kao proglas i pečat prijeti".
Predrag Raos rođen je 1951. u Zagrebu. Diplomirani je inženjer kemije, no nije se nikada profesionalno bavio strukom.Objavljuje priče, feljtone, radiodrame, pjesme, polemike, stripove, kozerije i intervjue. Preveo je oko dvijesto knjiga s engleskog, francuskog i njemačkog jezika. Među njegovim su najpoznatijim djelima, "22. rujna, roman o jednom maturalcu", Mladost, Zagreb 1978.; Mladinska knjiga, Zagreb 1990.; Nova knjiga Rast, Zagreb 2003., "Mnogo vike nizašto", SF roman, nagrada Sfera, Prosveta, Beograd 1985., "Ubijte Hamleta!", ironični krimić, pod pseudonimom Astor Petz, Vjesnik, Zagreb 1986., "Ta današnja smradež; bezobrazne priče", Libera editio, 2002.m "Hrvatski bog s Marsa", sf priče, Izvori, Zagreb 2007. Prije tri godine osvojio je prvu Nagradu za dramsko djelo Marin Držić, za tekst "Raj pa kraj".
Za sobom ima mnoštvo kontroverznih političkih istupa, a ostalo je zabilježeno i kako je 2013. godine pošpricao službenicu hrvatskog ogranka PEN-a suzavcem.
Čekamo službeno priopćenje policije o događaju na Hvaru.