Glumicu Mariju Sekelez kod pjesnikinje Vesne Parun najviše je fascinirao način na koji se izražavala.
- Svaku ste njezinu izgovorenu riječ mogli tiskati - kaže.
Njih su dvije zajedno bile pionirke multimedijalnih umjetničkih formi; još 1978. godine su u Studenskom centru postavile predstavu "Večernja zvijezda ili žena sam", u kojoj je Marija recitirala Vesnine stihove dok se u pozadini istodobno prikazivao film o Vesninu životu.
Marija Sekelez ovih se dana prisjeća Vesne Parun, sudjelovala je na obilježavanju stote obljetnice rođenja ove velike pjesnikinje u NSK-u na izložbi "Žena koralj, žena hrid", gdje je, među ostalim, izložen i rukopis predstave "Večernja zvijezda ili žena sam".
- U toj je predstavi Vesna svojim glasom komentirala poglavlja predstave, pričala o svojem životu, tome kako je i gdje odrasla... A ja sam govorila stihove. Među ostalim, tu su bile i pjesme 'Ti koja imaš nevinije ruke' i 'Odustajanje od života'. Film je prikazivao njezin boravak u stanu u Studentskom gradu, snimljena je i kako tramvajem odlazi u grad, ali i kako šeta po rodnom otoku Prviću - prisjeća se Sekelez i dodaje da se radilo o tada pionirskom zahvatu.
- Multimedijalne predstave još nisu postojale, a bio je kuriozitet i da vam pjesnikinja sudjeluje u predstavi. Ona je imala milozvučan glas, a moja živa riječ se pretapala s njezinom snimljenom. Bila sam iznimno sretna što smo skupa radile, a kroz posao smo se jako dobro i upoznale - priča nam glumica, koja je bila i čest gost u Vesninu stanu u Studentskom gradu.
- Nerijetko sam ju pratila do kupališta Dijana u Ilici jer u stanu nije imala tople vode. Živjela je boemski, takve su joj bile životne okolnosti - prisjeća se.
- U stanu je oslikala prozore cvijećem, a u njemu je imala i pianino. To nije bilo ugodno mjesto za život, no ona se s time nekako pomirila. Izgledalo je prilično tužno i porazno. U hodniku je držala gomilu crnih vreća, govorila je da joj je to ostavština - kaže Sekelez.
S poezijom Vesne Parun ona se počela družiti još kao 14-godišnjakinja u Splitu i s time nastavila cijeli život.
- Njezini su me se stihovi ticali. Njima sam najbolje mogla predočiti i nešto o sebi - kaže Marija.
Ideju o predstavi dobila je i prije nego što je osobno upoznala Vesnu Parun.
- Družila sam se s književnicima koji su mi rekli gdje se ona kreće, a ponekad bih svratila i u njihovo društvo. Pa smo se tako upoznale. Bila je jako srdačna. Prozvala me Gavrošica jer sam imala nekakvu kapu sa šiltom. Često smo se družile i razgovarale, ostale smo prijateljice cijeli život. Dijelile smo i svakodnevne i duhovne stvari i priče, pa i ljubavna iskustva - priča glumica.
Njihova zajednička predstava dugo je bila na repertoaru, a čak je i snimljena za televiziju.
- Vesna je bila na generalnoj probi i na reprizi. Za vrijeme premijere je šetala oko Studentskog centra, došla je samo na kraj predstave. Bila je nagrađena velikim ovacijama. Nakon premijere mi je poklonila dva svoja akvarela, koje čuvam i danas - kaže Marija.
Dug je bio, prisjeća se, put od ideje o toj predstavi do njezine realizacije.
- Trebalo je pročitati cijeli Vesnin opus pa odabrati nešto što je mene duboko impresioniralo i svjedočilo kako o njezinu, tako i o mojem mladenačkom životu. A takvih je pjesama itekako bilo - kaže glumica.
Oduševljavao ju je i način na koji pjesnikinja priča.
- Njezina verbalizacija bila je nevjerojatna. Govorila je iznimno precizno, bez imalo problema dopirala je do svake srži. Bila sam zapanjena njezinim govorom. Svakoj temi našeg razgovora pristupala je esejistički, no to nije bila gluma, jednostavno je bila takva. Bilo da je bila nježna, sarkastična ili ironična, uvijek se besprijekorno izražavala - priča Sekelez.
Uživala je, govori, na obilježavanju stote obljetnice rođenja Vesne Parun. Izložba ostaje u NSK do 23. travnja.
- Najzanimljivije su mi Vesnine fotografije koje je snimila Zlata Vucelić. Družile su se cijeli život, a Zlata ju je baš uhvatila u prelijepim trenutcima. Fasciniralo me to. Znala sam da postoje njezine fotografije, no ove su me baš zadivile. Podsjetile su me na to kako su je njezini suvremenici opisivali. Zaista je bila jedna zanosna žena - zaključuje Sekelez.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....