NOVO ISTRAŽIVANJE

POLOVICA IPAK ČITA KNJIGE Od onih koji ne kupuju knjige, pola ih to ne bi učinilo ni po koju cijenu

 Ronald Goršić / CROPIX
U posljednja tri mjeseca 799.307 građana Hrvatske je kupilo knjigu

Čita li još uopće netko knjige, postavilo se pitanje u nedavnom usputnom razgovoru kojeg sam vodio s piscem i prevoditeljem Borisom Perićem. No, prema izvještaju koji dobiva od knjižnica u kojima se posuđuju njegove knjige, ipak se čita. Unatoč dominantno vizualnoj kulturi u kakvoj živimo i kroničnom nedostatku vremena i novca, polovica stanovnika Hrvatske (točnije 51 posto) ipak pronađe priliku za uživanje u čitanju knjige, kako je pokazalo upravo objavljeno istraživanje agencije GfK Hrvatska, prezentirano na današnjem otvaranju Noći knjige koje se održalo u zagrebačkoj NSK.

Knjige koje čitamo najčešće smo posudili, ili u knjižnici (51 posto), ili od prijatelja (38 posto), dok 35 posto najčešće kupuje svoje knjige u knjižari ili kiosku, ili na Internetu (9 posto), a 23 posto je knjigu dobilo na poklon, što je 7 posto manje u odnosu na prošlu godinu.

U odnosu na prošlogodišnje istraživanje, primijećen je pad od 6 posto kod onih koji kupuju knjige u knjižarama i kioscima. Više od prosjeka čita se u Zagrebu (62 posto), Primorju (60 posto) i Dalmaciji (58 posto), a iznad prosjeka čitaju visoko obrazovani (77 posto), osobe koje žive u većim gradovima (70 posto), mlađi od 25 godina (61 posto) i žene (57 posto).

Knjigoljupci i dalje najviše posežu za prozom (64 posto), 30 posto najviše koristi stručnu literaturu, a publicistiku preferira 28 posto čitatelja knjiga.

Najviše čitatelja podjednako poseže za domaćim i stranim autorima (43 posto), samo domaće autore preferira sve manje čitatelja (19 posto), a onih koji najčešće čitaju prijevode stranih autora ima 38 posto, i najviše ih je u Zagrebu i okolici.

U svakom slučaju, i dalje najviše volimo čitati knjige na hrvatskom jeziku - 89 posto u prosjeku i 95 posto u čitateljskoj populaciji starijoj od 55 godina.

U posljednja tri mjeseca 799.307 građana Hrvatske (starijih od 15 godina) je kupilo knjigu. Od onih koji ne kupuju knjige, čak 51 posto tvrdi da nema toga što bi ih navelo da je kupe.

Zahvaljujući dostupnim uređajima, knjige na elektroničkim medijima može čitati 73% populacije starije od 15 godina, ali se na tim uređajima (pametnim telefonima, tabletima) najčešće čitaju dnevne novine. Čitanost e-knjige raste (iznosi 12 posto u 2015.), ali najčešće nisu kupljene i 59 posto ispitanika smatra da bi takve knjige trebale imati nižu cijenu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 09:31