NSK OTVORILA VRATA Četiri dana prilike za uvid u zbirke s najstarijim hrvatskim knjigama, rukopisima i vrijednim kartama

ZAGREB - Dani otvorenih vrata Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) - od utorka, 23. veljače, do petka, 26. veljače - prigoda su za sve zainteresirane da, uz stručno vodstvo, obiđu Knjižnicu i upoznaju se s njezinom bogatom građom, uključujući i posjet zbirkama građe posebne vrste.

Manifestacija je priređena u povodu proslave Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji se obilježava 22. veljače u spomen na 22. veljače davne 1483. godine kada je otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga "Misal po zakonu rimskoga dvora", samo 28 godina od objavljivanja Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije.

Obilazak Knjižnice

Dani Otvorenih vrata NSK-a posjetiteljima nude bogat program, među kojim je i organizirani dvosatni obilazak Knjižnice. Tijekom dana planirana su četiri obilaska - u 10, 13, 15 i 17 sati, a zainteresirani će moći vidjeti i zbirke u kojima je pohranjen najvrjedniji dio fonda s najstarijim hrvatskim knjigama i rukopisima, vrijednim kartama, grafikama i notnim zapisima. Moći će se vidjeti i Referenta zbirka, čitaonice, zatvoreno spremište knjiga, tiskara i knjigovežnica.

Kviz s restauratorima

Posjetitelji će moći sudjelovati i u više radionica - Darujmo knjizi bolji život, Glagoljične minijature od slame, Glagoljična pisanica i Glagoljica pletena papirom, bit će predstavljen i katalog "Baltazar Adam Krčelić u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK", kao i humanitarni program Zaklade NSK Knjigom za knjige.

Svakodnevno će biti otvoren i informacijski pult s popratnim suvenirima i izdanjima NSK. Za obilazak Knjižnice potrebno je prijaviti se na e-adresu otvorena Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a nakon primljene najave Knjižnica će potvrditi slobodan termin.

U Utorak, prvoga dana manifestacije zainteresirani će se moći u knjigovežnici edukativno družiti na radionici "Darujmo knjizi novi život". Nakon kratkoga predavanja, konzervatori i restauratori predstavit će im postupak zaštite knjižne građe, a potom će sudjelovati u zabavnome kvizu uz prigodne darove posjetiteljima koji će pokazati najviše znanja o postupku zaštite knjiga. Osim restauriranih knjiga, bit će izložene i one kojima su restauratori podarili 'drugi život' preobrazivši ih u maštovite ukrasne, uporabne i umjetničke predmete.

Glagoljičina pisanica

U srijedu, 24. veljače, na programu će biti radionice Glagoljične minijature od slame i Glagoljična pisanica, u četvrtak, 25. veljače, bit će predstavljen katalog "Baltazar Adam Krčelić u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK", a posljednjega dana ovogodišnje manifestacije u petak, 26. veljače, bit će priređena radionica Glagoljica pletena papirom.

Svo vrijeme manifestacije održavat će se humanitarni program Zaklade NSK "Knjigom za knjige" - projekt prikupljanja novca za udžbenike djeci slabijeg imovinskoga statusa.

'Misal po zakonu rimskoga dvora'

Dan NSK obilježava se 22. veljače u spomen 22. veljače 1483. godine kada je otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga "Misal po zakonu rimskoga dvora". Ta je inkunabula prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu. Otisnuta je na dan Katedre sv. Petra, koji se od IV. stoljeća obilježava 22. veljače, kao znak jedinstva Crkve sazidane na apostolu Petru, a točno mjesto tiskanja i nakladnik Misala nisu utvrđeni.

Misal je tiskan na glagoljici, pismu srednjovjekovne Hrvatske, prisutnomu od 9. ili 10. stoljeća. Korištena je novija "uglata" glagoljica, koja se razvila iz starije, "oble" glagoljice, a često se naziva i "ustavnom" glagoljicom zbog uspravnih i odvojenih slova, što daje dojam svečanoga pisma, prikladnoga za liturgijske kodekse. Knjižnica je iz Misala za svoj logotip preuzela glagoljično slovo Iže (translaterirano latiničko"i").

Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.