Najveća zagrebačka knjižara seli iz Bogovićeve: ‘Vlasnik je našao nekoga tko će unajmiti cijelu zgradu, moramo van‘

Knjijžara Hoću knjigu odlazi iz centra Zagreba. U prostoru kamo su Zagrepčani desetljećima išli po knjige knjižara će biti još samo mjesec dana. Iseljavaju 15. travnja, sele u Centar Kaptol, što je mnogima daleko manje pristupačna adresa negoli ona u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici.

Grad je proširio pješačku zonu, ali ostaje bez najveće knjižare na toj šetnici.

Nasreću, u samom centru su knjižare Ljevak, Arkadija (Školska knjiga) i Znanje.

"Ističe nam ugovor, a vlasnik prostora je našao nekoga tko će unajmiti cijelu zgradu, sve etaže, njima je naravno uvijek bilo u interesu iznajmiti i ostala tri kata.", komentira Matija Fojs, direktor i suvlasnik Hoću knjigu.

Iz prostora od 700 metara četvronih, plus podruma od 200-tinjak, od kud je radio njihov web shop, sele u tristotinjak kvadrata.

"Žao nam je megastora, ali idemo u promjene. Knjižara će biti na Kaptolu, a web dućan će imati skladište na uglu Svetog duha i Ilice, lako dostupno kuriskim službama i ljudima koji ne žele čekati dostavu već dolaze preuzeti pakete."

U doba kad je Daniel Žderić u Bogovićevoj otvorio Profil taj je prostor i arhitektonski i kvalitetom bio ispred svog vremena. Nakon toga dolazi nesretno vrijeme fuzije s Algoritmom, Mozaikom, stečajima, poslije čega se pojavljuje Hoću knjigu, komercijalno orijentirani, ali prodaju sve - od kvalitetne beletristike i publicistike, žanrovske književnosti, do školskih knjiga i dobro opremljene papirnice. Što će uskoro biti u prostoru u Bogovićevoj u kojem su ljudi navikli da imaju veliku knjižaru - nije poznato.

Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara, komentira:
"Ako gradonačelnici neće razmišljati o tome da ta knjižarska djelatnost bude posebno tretirana, a ne u rangu s prodavačima obuće i odjeće, imamo ozbiljan problem. Rijeka je dala kvalitetnu subvenciju i sad imaju knjižaru V.B.Z. na Korzu. Nije dovoljno samo zatvoriti ulicu i reći: ‘Evo vam pješačka zona.‘ Ako propada ponuda u gradu, ljudi neće biti u gradu, ići će u šoping-centre. Grad gubi identitet. Knjižara kao trgovina je direktno vezana uz kvalitetu života u gradu. Ljudi rade binarnu podjelu, kažu: ‘Šoping-centar ne valja.‘ Nije istina. Šoping-centar ima svoju ponudu, ali bitno je očuvati grad. 50 posto građana ne čita, ide uskoro Noć knjige pa ćemo imati i nova istraživanja čitanosti. Ali onih 50 posto koji čitaju, čitaju sve više, potražnja za knjigom postoji, čita se puno knjiga i na stranim jezicima."

Podsjeća da je potres dijelom potresao i poslovanje Hoću knjigu. Iz grada se tad, govori, iselilo dvadesetak tisuća ljudi.

Knjižara koja je prije odlično radila više se nikad nije oporavila i vratila na staru slavu. U gradu nedostaje ljudi. Dijelom se knjižara orijentirala i na turiste koji su se vratili u Zagreb.

Ali, općenito govoreći, u nakladništvu je, kaže Kozina, situacija stabilna.

"Izdavačka branša - nakladnici, izdavači i knjižari - raste, 2020. na 2021. rastemo 7 posto, 2021. na 2022. rastemo 19 posto, ovdje govorim o 160 tvrtki, velikih, srednjih i malih, među kojima su i knjižare. Nakon dugo vremena se otvaraju i nove knjižare u nekim gradovima gdje ih nikad nije bilo", najavljuje, ali ističe da u ovom trenutku ne može reći detalje.