FORENZIČNA ARHITEKTURA

'NAJMANJE OD SVIH MOGUĆIH ZALA' Kako je došlo do ‘ekonomije nasilja’ u Gazi

 Darko Tomaš / Cropix
Humanitarizam i ljudska prava postali su ključna sredstva kojima se izračunava i upravlja ekonomijom nasilja, ističe Weizman, izraelski intelektualac i arhitekt

Da se shvati ishodište događaja u pojasu Gaze, uputno je pročitati knjigu “Najmanje od svih mogućih zala/Humanitarno nasilje od Arendtove do Gaze”, koja problemu ne prilazi povjesničarski već - forenzičarski.

Epilog knjige predstavlja popis uništenih zgrada u Gazi, koji je izradilo Ministarstvo javnih radova i izgradnje pod upravom Hamasa nakon izraelskog napada u zimu 2008./2009.

No forenziku autor Eyal Weizman, profesor prostorne i vizualne kulture na Sveučilištu u Londonu, koji vodi projekt “Forenzična arhitektura”, ovdje ponajprije vidi kao fenomen suvremene prakse humanitarnih organizacija, utemeljen na vjerovanju da dokaz “govori sam za sebe”, dok iskazi svjedoka mogu, ali i ne moraju biti vjerodostojni.

Upravljanje ljudima

Humanitarizam, ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo, kada ih zloupotrijebi država, postali su ključna sredstva kojima se izračunava i upravlja ekonomijom nasilja. To je vidljivo u prostoru Gaze, kako ističe Weizman, izraelski intelektualac i arhitekt, “mjesta gdje se užas humanitarne uprave sada najbrutalnije provodi”.

Taj je prostor postao instrument za upravljanje prognanim ljudima, gdje se po standardima “humanitarnog minimuma” točno kalibrirala snaga električne energije, kalorija i drugih nepohodnih potreba na granici pukog fizičkog preživljavanja izbjeglica.

Na taj način, već pukim onemogućavanjem dostave dizelskog goriva za proizvodnju struje, dolazi do otkazivanja operacija u bolnicama, prekidanja navodnjavanja usjeva, gašenja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda... Ukratko, dolazi do gladi, bolesti i smrti, a bez ispaljenog metka.

‘Veće i manje zlo’

Ublažavanje nasilja dio je same logike nasilja, temeljna je poanta Weizmanove knjige. Što je uopće “manje zlo”? U političkom smislu, sfera moralnosti svodi se na puki skup izračuna općih dobara i nužnih zala. Budući da zlo, za razliku od dobra, nije savršeno ni apsolutno, ono se mjeri na skali većeg i manjeg. Logikom “manjeg” zla mnogi žele pravdati aktualne ratove i vojne akcije.

Weizmanovo “Najmanje od svih mogućih zala”, upravo objavljeno u hrvatskom prijevodu, pruža hladnokrvan, čak filozofski, uvid u mučne elemente današnje “ekonomije nasilja”, odnosno “humanitarne sadašnjosti” gdje su tehnologije humanitarizma u sprezi s vojnim i političkim vlastima, sudovima i tribunalima. Svatko od njih, sa svoje strane, čini sve da legitimira logiku “manjeg zla”.

Nakladnik hrvatskog izdanja knjige je Multimedijalni institut MaMa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 04:23