Europa promatrana kroz lingvističku prizmu dragocjeno je carstvo razlika. Europska unija broji čak 24 službena jezika. Suradnja između institucija koje se bave jezikom zato je nužna, a naš Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje trenutno je domaćin 18. konferencije Europske udruge nacionalnih institucija za jezik, koja se održava u Dubrovniku i Cavtatu.
Izumiranje
Tim povodom u Hrvatsku je stigao i Johan Van Hoorde, predsjednik Europske udruge nacionalnih institucija za jezik (European Federation of National Institutions for Language - EFNIL), koji nam objašnjava misiju asocijacije koja postoji od 2003.
- To je platforma za suradnju institucija koje brinu o nacionalnim jezicima, službenim jezicima različitih europskih zemalja. Dakle, ne o manjinskim jezicima, nego samo jezicima koji su službeni u državama koje su članice EU. Naša je misija stimulirati razmjenu informacija i suradnju institucija. Spajamo institucije kako bismo zajedno rješavali probleme, tražili odgovore na razne izazove, davali rješenja - počinje Van Hoorde, inače Nizozemac.
U njegovoj zemlji, pripovijeda, manjina kolegija na sveučilištima se odvija na nizozemskom. Dominaciju je preuzeo engleski. U tome leži jedan od problema koje ova institucija, u suradnji s institucijama svake zemlje EU, pokušava riješiti.
- Brojni su jezici ugroženi engleskim. Ako nam engleski postane međunarodni jezik, to će se odviti nauštrb naših nacionalnih jezika. Visoko obrazovanje, znanstvene publikacije, biznis... U svim tim poljima prijeti nam izumiranje naših jezika. Ako na sveučilištima govorimo isključivo na engleskom, dovest ćemo se do toga da nitko od nas neće moći na svojem nacionalnom jeziku govoriti, primjerice, o fizici, kemiji, industrijskom inženjeringu i sl. Ako o tim temama ne razgovaramo na svojem jeziku, prijeti nam izumiranje stručne terminologije - nastavlja.
Francuski model
To je, govori, jedan od fundamentalnih izazova o kojima treba pričati u kontekstu Europe i jezika. Treba raditi i na tome da se bogatstvo različitih kultura njeguje i razvija.
- EU je zamišljena kao zajednica zemalja u kojoj ljudi poslovno surađuju, slobodno se kreću... To ima potencijal za veliki utjecaj na naše kulturne identitete, pa onda i na naš jezik. Mi se borimo za Europu u kojoj se poštuju pojedinačne kulture, pa onda i lingvističko naslijeđe, koje je naše bogatstvo - govori Van Hoorde.
Pa, kako čuvati to bogatstvo? Jedan od odgovora leži u tehnologiji. Tema konferencije kojoj je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje domaćin jest uloga nacionalnih jezičnih institucija u digitalnome dobu.
- Moramo se koristiti tehnologijom za očuvanje svojih jezika. Trebamo multilingvalnu tehnološku infrastrukturu, poput rječnika s automatskim prijevodom između različitih europskih jezika. Trebamo se pobrinuti za to da se ljudi mogu razumjeti čak i ako ne znaju druge jezike. Da bismo to uspjeli, trebamo spojiti resurse svojih nacionalnih jezika i pretvoriti ih u zajedničku infrastrukturu u kojoj svaki jezik ima svoje mjesto.
Dodaje kako će se na konferenciji raspravljati i o ulozi nacionalnih instituta za jezik u tome kontekstu, te govoriti o tome što digitalizacija i tehnološke inovacije znače za jezik općenito.
- To su veoma složene rasprave. Nove tehnologije utječu na to kako radimo rječnike, kako definiramo neke termine... Tehnologija se može koristiti za nove načine istraživanja jezika i razvoj jezičnih resursa, a, istovremeno, jezična ekspertiza može koristiti u svrhu IT inovacija. Možemo pomoći naći nova rješenja koja prelaze jezične barijere i pomažu građanima bez obzira na to koji jezik govore - govori Van Hoorde.
Razgovarat će se, naglašava, i o društvenoj i političkoj dimenziji jezika. Je li moguće da tehnologija posreduje tome da razni jezici, bili mali ili veliki, postanu "jednakiji", ili je situacija suprotna - da se postojeće razlike produbljuju.
- Oni koji govore veće jezike u poziciji su da su im neke tehnologije dostupnije ili dostupnije u većoj kvaliteti - kaže te dodaje da će biti govora i o tome kako putem tehnologije postići veću uključenost svih društvenih skupina, odnosno ne isključivati ljude slabijeg socioekonomskog statusa.
Hrvatski ima brz ritam
EFNIL okuplja razne tipove institucija koje se bave jezikom. Neke od njih se bave rječnicima, konkretnim jezičnim resursima... Ali neke su i više orijentirane na političko djelovanje. Kao primjer Van Hoorde daje Francuze, koji su poznati po patriotskom stavu prema svojemu jeziku.
- Primjerice, Francuska ima instituciju koja se bori za to da njihovi državljani imaju pravo dobivati informacije na vlastitom jeziku, primjerice na raznim proizvodima. To je zanimljivo u kontekstu e-commerce platformi poput Amazona i sličnih, koji imaju konzumente iz cijeloga svijeta. Francuzi zakonski reguliraju to da njihovi građani i na takvim mjestima imaju pravo dobiti informacije na svojem jeziku - priča.
Nabraja i kako se neke od institucija koje su u udruženju koje vodi posvećene promociji svojeg jezika u inozemstvu. Jedna takva je Goethe institut, koji djeluje i u Hrvatskoj.
- Europa bi trebala iskoristiti prednosti jezične raznolikosti. Brojni će se složiti da trebamo surađivati kako bismo stvorili snažnu zajedničku ekonomiju. Trebamo čuvati naslijeđe. Ne trebamo superdržavu kao što je SAD, koji ima jednu vladu i jedan jezik. Mi trebamo Europu koja surađuje, s dostojanstvom svih zemalja i jezika. To podrazumijeva poticanje građana da uče svoj, ali i druge jezike. Ne samo engleski nego i druge jezike koji se govore u Europi, s naglaskom na jezike susjeda - smatra.
Upoznat je s radom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Institucija je to, govori, koja radi jako dobar posao.
- Hrvatski je jezik i predivan i iznimno težak. Govorim četiri jezika. Uz nizozemski, sporazumijevam se i na francuskom, talijanskom i engleskom. Naučio sam reći nekoliko paragrafa na hrvatskom kako bih se mogao obratiti ministrima kulture i obrazovanja. S mojega germansko-romanskog gledišta, bilo je iznimno zahtjevno. Nema puno riječi koje na prvu prepoznajem. Ritam hrvatskog jezika čini mi se prilično brz. Teško mi je u govoru pratiti pisani tekst. Da usporedim, prije dvije godine bio sam u Talinu u Estoniji, imam osjećaj da sam lakše pratio tempo njihova jezika. Hrvatski je težak, ali i predivan jezik, koji, uza sve, ima dugu i kompleksnu povijest. To moramo poštovati – zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....