HOLCER 'Prijedlog novog zakona o knjižnicama je štetan' OBULJEN KORŽINEK 'Pogrešno se interpretiraju odredbe zakona'

Na otvaranju 43. skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) u srijedu u Opatiji predsjednica HKD Dunja Holcer ustvrdila je da je novi prijedlog Zakona o knjižnicama, koji će biti u četvrtak na prvom čitanju u Saboru, štetan za razvoj knjižničarstva i društva, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je ocijenila da je niz primjedbi HKD neargumentiran te rezultat pogrešne interpretacije odredbi tog zakona.

Holcer je u uvodnom dijelu skupštine rekla da bi cilj trebao biti stvoriti suvremen zakon, usmjeren na budućnost knjižničarstva.

- Stavljamo na raspolaganje najveće stručnjake knjižničarstva i smatramo da možemo zajedno stvoriti bolji zakon - rekla je.

Prijedlog zakona je pripremilo Ministarstvo kulture, a ministrica Obuljen Koržinek je izrazila zadovoljstvo da su se u javnu raspravu intenzivno uključili predstavnici knjižničarske struke. Nakon što smo primili brojne primjedbe, razgovarali smo s predstvanicima HKD više sati, razmatrajući primjedbe i tumačeći ih, rekla je ministrica.

Od 21 primjedbe Nacionalne i sveučilišne knjižnice nismo usvojili samo jednu, a od 71 primjedbe HKD uvaženo ih je 30, pa ne stoji tvrdnja HKD iz priopćenja za javnost da je većina primjedbi odbijena bez valjanog obrazloženja, rekla je ministrica.

- Ne mogu se složiti s ocjenama iz priopćenja, a njime se zanemaruje meritum stvari i sva komunikacija koju smo do tad imali. Sigurna sam da se radi o nerazumijevanju, a ne o nekoj drugoj namjeri - ocijenila je. Zakon je tek u prvom čitanju i otvorena je mogućnost izmjena do donošenja, rekla je.

Obuljen Koržinek je, reagirajući na navod iz priopćenja da se u zakonu predviđa mogućnost osnivanja privatnih knjižnica, s nejasnom svrhom jer je knjižničarstvo neprofitna djelatnost, rekla da već postoje knjižnice koje se osnivaju privatno. Javne knjižnice su one koje osnivaju tijela javne vlasti ili ustanove u većinskom vlasništvu RH, a njima se u djelatnosti ne mijenja ništa, kazala je. Privatne knjižnice se reguliraju zakonom, a to su one koje mogu osnovati udruge ili privatna sveučilišta, rekla je ministrica.

Komentirajući tvrdnju HKD-a da se "upitnik stavlja nad budućnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama" jer da će osnivači novih škola i visokoškolskih ustanova moći zaobići obvezu osnivanja knjižnica, po prijedlogu zakona, Obuljen Koržinek je rekla da je riječ o potpuno pogrešnoj interpretaciji zakona. U njemu se govori o tome da u vertikali knjižničarskog sustava ustanova može imati ili svoju knjižnicu ili ugovorno surađivati s drugom, kao što je sad slučaj u sveučilištima, koja imaju jedinstvenu knjižnicu za sve sastavnice ili, primjerice u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku, koja ima obje uloge.

- Netočna je i tvrdnja da ravnatelji i voditelji knjižnica ubuduće neće morati biti knjižničarske struke, jer to nigdje ne piše u zakonu. Jedina mogućnost da se na tim mjestima angažira netko druge visoke stručne spreme, s iskustvom rada u kulturi ili obrazovanju je u iznimnim slučajevima kad se na natječaj ne prijavi nitko knjižničarske struke, s ciljem da se ne blokira rad knjižnice zbog neimenovanja ravnatelja ili voditelja - rekla je. Neprihvatljivim je ministrica ocijenila i tvrdnju da se ukida veći dio stručnih članova u Hrvatskom knjižničarskom vijeću. Ostaju i dalje kriteriji da članovi mogu biti isključivo stručnjaci u knjižničarstvu, a samo se smanjuje broj članova izravno iz HKD-a s tri na jednog, rekla je ministrica.

Dunja Holcer je nakon obraćanja minstrice novinarima rekla kako joj je drago da je počeo dijalog i da se nada da će nastaviti razgovarati.

- Nama je sporno što je zakon nerazvojan u smislu novih tehnologija i digitalizacije, ali vidjet ćemo kako će se stvar dalje razvijati, pogotovo nakon obećanja ministrice da se neće donositi zakon bez konsenzusa. Ne očekujem ništa, ali se nadam - rekla je Holcer.

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je vrijedno da je za središnju temu skupštine odabrana uloga i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030, i da se time pokazuje da strukovne udruge mogu otvarati teme koje su globalne, a ne samo usko stručne i specifično nacionalne. Za nekoliko tjedana će u javnoj raspravi biti prvi nacrt javnog poziva za dodjelu 49 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za provedbu Strategije poticanja čitanja, najavila je. Istaknula je da se pojačano ulaže u obnovu knjižnica te se tako priprema izgradnja knjižnice u Vinkovcima, završetak knjižnice u Požegi, a počele su pripreme i za uređenje knjižnice u Varaždinu, nakon što je tamošnja gradska vlast kupila zgradu za tu namjenu.

Na otvaranju skupštine, koja traje do 13. listopada, pozdravne riječi uputili su i ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković i predsjednica Knjižničarskog društva Rijeka Korina Udina, u svojstvu suorganizatora skupa te glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Tatjana Petrić.