Istra i njen mikrokozmos kroz Sagu o vinu bit će ove godine u posebnom fokusu poznatog 29. Sajma knjige u Istri koji će se održati krajem studenog i početkom prosinca u Puli. Iako program do kraja još nije obznanjen, zna se da će ovogodišnji posjetitelji odmah nakon poznatog "Doručka s autorom" u 12.15 sati moći čuti nešto više o filozofiji hrane i pića u Istri, kulturi stola i velikoj istarskoj tradiciji po pitanju enogastronomije, ali i guštati u vinima poznatih istarskih vinara koji će ovaj put svoje vino sljubiti s književnošću i publicistikom. Riječ je o programu Histrokozmos koji će s temom Saga o vinu biti svojevrsni sajam u sajmu, a posvećen je Franku Lukežu, istarskom Barbieriju, Mandiću i Matvejeviću u jednom, koji je preminuo lani. Lukež je bio poznati enogastronomski znalac, publicist te svojevrsni filozof hrane i pića u Istri i šire te mali izdavač. Baš zato ove mu se godine na pulskom Sajmu knjige odaje posebna počast, a moći će se o njemu čuti i nešto novo.
Franko Lukež nije samo objavljivao kuharice, eseje i članke o hrani i piću u Istri te ih povezivao s europskim kontekstom. On je bio i vrijedan sakupljač poslovica vezanih upravo za hranu i piće u Istri, ali ih nikada nije stigao objaviti. No, one će već iduće godine ugledati svjetlost dana na 30. pulskom Sajmu knjige, a obimnu građu za objavljivanje trenutno priprema Lukežova kći Petra. Bit će to prva u nizu knjiga koja će obuhvatiti veliki opus neobjavljenog materijala koji je ostao za ovim plodonosnim publicistom. Prva knjiga "Tom prvi – Poslovice", u ediciji pod nazivom Lukežijana, bit će objavljena u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade. Materijal za knjigu čine poslovice koje je Lukež iznosio u radio emisiji "Historia Histriae" Radio Pule urednika Marka Percana.
Poseban odnos s Lukežom imala je i direktorica pulskog Sajma knjige u Istri Magdalena Vodopija.
- Franko Lukež je temelj našeg programa Histrokozmos, koji je i posvećen njemu. Svjedočimo odlasku ljudi koji su stvarali naš svijet svojim perom i djelovanjem. Franko je jedan od onih koji je pratio i kontekstualizirao priču o Istri koja se stvarala 90-ih godina prošlog stoljeća u do tada nezapamćenom kulturološkom zamahu. Ta je atmosfera usporediva jedino s vremenom stvaranja Čakavskog sabora krajem 60-ih godina kada je oblikovana snažna kulturološka klima koja svojom snagom nadilazi prostor Poluotoka. Devedesetih godina u Istri se stvorila erupcija kreativnosti, došlo je do osvještavanja prostora i njegova karaktera, a u tome su najveći doprinos svojim literariziranjem tog zanosa dali upravo Franko Lukež i Drago Orlić. Išli su ispred vremena i učinili Istru onakvom kakvom su je sanjali. Lukež, osim toga, kada piše, uspoređuje i povezuje ovaj prostor sa svijetom. Primjerice, kada piše o vinarima Istre, ne piše samo o njima, već o putevima vina kroz Europu i tako dolazi do Istre. Osvjetljava Istru na poseban način i stalno ju stavlja u odnos s područjima kao što su Italija i Francuska, kaže nam direktorica Sajma i dodaje da je sada vrijeme da se, pronalazeći i spajajući krhotine kulturološke cjeline, preispitaju svi mitovi o Istri koji su stvoreni u zadnjih 30 godina.
- Lukežova duboko promišljena, iskonska, autentična, a svjetska priča o vinu i Istri polazište je oko kojeg Histrokozmos stvara novu sagu – Sagu o vinu, kaže Magdalena Vodopija, ističući da je Franko Lukež bio znatiželjni istraživač enogastronomske baštine Istre.
- Na prvom Histrokozmosu želimo prikazati Franka Lukeža, njegov mikrokozmos i njegov rad koji je možda široj publici manje poznat, a to je Franko etnolog. Franko Lukež, kojeg ste uvijek mogli sresti po oštarijama uz trpezu, zapravo je bio i isposnik, jer je gotovo isposnički, u tišini stvarao i sakupljao poslovice o hrani i piću. Sakupio ih je čak 1200 i vrlo je metodično radio na toj građi. Zato je Lukežijana, prvi program Histrokozmosa, posvećen upravo tom segmentu njegovog rada, najavljuje Vodopija.
Lukežov veliki prijatelj Boran Kalčić, ujedno i inicijator Histrokozmosa, kaže da je Lukež bio dobri duh Istre, a Histrokozmos u njegovoj maniri namjerava predstaviti ono najbolje od Istre.
- S Frankom se Istra doimala poput škrinjice s blagom. Bilo da je riječ o marendi u Vodnjanki, posjeta slowfood restoranima u Italiji, ocjenjivanju jela od boškarina, divljači u istarskoj kuhinji, suhog istarskog nareska, pulaštra u Funčićima, sukreiranju vampirskog menija u Kringi ili pjenušca "Prstenac". Bez obzira jesu li to bili počeci Kalavojne i Vinistre, Istria Gourmeta, usporedni test najboljih svjetskih šampanjaca za Novu godinu ili nabavka vina i kobasica za naše osobne potrebe - sasvim svejedno, smatra Kalčić koji zajedno s Petrom Lukež trenutno preslušava materijal radio emisija u kojima je iznosio sve te poslovice. Jer one zapravo nigdje nisu zapisane. A upravo to vraća ga u dane kada je s Lukežom dijelio i mjesto i vrijeme. A ono je, ističe dalje, neponovljivo i dragocjeno iskustvo, cijeli jedan univerzum.
- Digne li se tko s Frankova stola u gluho doba noći i sitne jutarnje sate s namjerom da napusti društvo, njegov je komentar bio: "Gdje ćeš, sad kad je najljepše". Učinio je svojom i onu legendarnu Mandićevu rečenicu: "Cijeli sam život otkidao od usta da bi dobro jeo". Nije s njim bilo straha. Svaku bi "dramu" redovito smirivao riječima: "Bit će sve dobro, samo da nas panika ne uhvati", prisjeća se Kalčić. Kaže da su često njihove putešestvije Istrom postajale nadrealne.
- Jednom smo unaprijed dogovorili kupnju kobasica u selu nedaleko Batluga. Stigli smo u dogovoreno vrijeme i tamo saznali da je domaćin umro par tjedana prije. Završili smo u domaćinovoj konobi s ucviljenom udovicom i pola suseljana; Franko svira harmoniku, bio je, naime, i vrstan harmonikaš ponikao u klasi profesora Mihovilovića, a mi plešemo rašpu slaveći pokojnika i njegovo umijeće izrade kobasica. Znao nas je i pokuditi, nas "dicu", a te su lekcije postale dio našeg odnosa prema svijetu. "Griješiš, ne poistovjećuj hedonizam i materijalizam", jedna je od onih njegovih rečenica koja me odredila. "Znaš", govorio je, "hedonizam je duhovna kategorija. Nažalost, danas ga ljudi sve više poistovjećuju s onim što se može kupiti novcem, a zapravo je tu riječ o neumjerenosti u uživanju u hrani i piću i ostalim ovozemaljskim zadovoljstvima", zaključuje Kalčić.