200 GODINA OD ROĐENJA 'Ako netko zaslužuje da bude proglašen svetim, to je svakako Strossmayer'

Biskup Josip Juraj Strossmayer bio je istinski vizionar, čovjek ispred svoga vremena koji je smatrao da se mali narodi u svijetu mogu reprezentirati samo znanošću i kulturom, izjavio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić na simpoziju održanom jučer u Akademiji povodom 200. obljetnice rođenja biskupa Strossmayera. Jednodnevni simpozij i svečana akademija posvećeni jednoj od najznačajnijih ličnosti Hrvatske u 19. stoljeću, okupio je vrsne poznavatelje lika i djela biskupa Strossmayera, utemeljitelja HAZU te modernog Sveučilišta u Zagrebu.

Briljantni govori

Josip Juraj Strossmayer (1815.-1905.) rođen je u Osijeku u kroatiziranoj njemačkoj obitelji. U Osijeku je pohađao pučku školu i gimnaziju, a dvogodišnji filozofski tečaj završio je u katoličkom sjemeništu u Đakovu. Zatim je u Budimpešti pohađao visoko sjemenište gdje je 1834. godine stekao doktorat filozofije. Zaređen je 1838. godine, nakon čega je dvije godine proveo kao vikar u Petrovaradinu da bi 1842. godine doktorirao teologiju u Beču te postao profesor kanonskog prava na Sveučilištu u Beču. Na prijedlog bana Josipa Jelačića 1849. godine imenovan je đakovačkim biskupom te postao veliki mecena kulture i umjetnosti. Utemeljio je HAZU (tada Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti) 1868. godine te 1874. godine moderno Sveučilište u Zagrebu. Bio je i političar te je tako predsjedavao Narodnom strankom (1860.-1873.).

- Sjajni nastupi i briljantni govori đakovačkog biskupa na Prvom vatikanskom saboru 1869.-1870. pribavit će mu izuzetan ugled u katoličkom svijetu pa i šire, ali ga osobna slava i popularnost neće zaustaviti u iskrenom nastojanju da hrvatski narod bude otvoren prema drugima, prije svega južnoslavenskim narodima – rekao je akademik Franjo Šanjek koji biskupa Strossmayera smatra jednim od najvećih graditelja moderne Hrvatske. Akademik Nikša Stančić istaknuo je kako je u Strossmayerovu sustavu nacionalne ideologije središnje mjesto zauzimao hrvatski etnički i povijesni državni identitet. - Hrvate je smatrao dijelom slavenske i uže južnoslavenske etničke cjeline. U skladu s tadašnjim poimanjem prema kojemu jezik određuje nacionalnu pripadnost i shvaćanjem da su hrvatski i srpski standardni jezici, zasnovani na štokavskoj narječnoj osnovici, jedan jezik, Hrvate i Srbe smatrao je plemenima zasebne južnoslavenske cjeline – rekao je Stančić. Govoreći kao filozof o Strossmayeru kao duhu kršćanske slobode, akademik Branko Despot zaključio je da “ako netko zaslužuje da bude proglašen svetim, to je svakako Strossmayer”.

Otvaranje ženskih škola

Prof. Pero Aračić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu osvrnuo se na javnosti manje poznatu ulogu velikoga biskupa-prosvjetitelja u promicanju prava žena i njihove društvene uloge. - Strossmayer tvrdi da nema općeg društvenog napretka dok polovica društva ili naroda, odnosno žene čame u podčinjenosti, nepismenosti i isključenosti. Stoga traži otvaranje svih vrsta škola i za ženski rod te da se ženama omogući svekoliko napredovanje – rekao je Aračić. Naglasio je kako se Strossmayer posebno zalagao te poticao osnivanje svih vrsta ženskih škola. Biskup Strossmayer bio je veliki prijatelj prve hrvatske profesionalne novinarke i najčitanije hrvatske književnice Marije Jurić Zagorke. Nakon što je saznao da je ona autorica članka o problemu mađarizacije u Hrvatskoj objavljenog 1896. godine pod muškim pseudonimom u Obzoru, Strossmayer je postavio Mariju Jurić Zagorku u redakciju kao političkog suradnika i referenta mađarsko-hrvatske politike. Sve do svoje smrti 1905. godine, biskup Strossmayer bio je Zagorkin zaštitnik u brojnim dramatičnim situacijama koje je kao žena doživjela u redakciji Obzora.