Nagrade za životno djelo

Vlasta Knezović na pozornici se pojavila 1971., igrajući Anicu u ‘Klupku, a Maja Bezjak prvakinjom Baleta postala je 1959.

Vlasta Knezović

 Ante Cizmic/Cropix
Poznate su i sve ostale nominacije Nagrade Hrvatskog društva dramskih umjetnika, a tko je pobijedio bit će poznato 24. studenog

Glumica Vlasta Knezović i primabalerina Maja Bezjak dobitnice su nagrada za životno djelo hrvatskoga glumišta, objavilo je u petak Hrvatsko društvo dramskih umjetnika na konferenciji za novinare na kojoj su objavljene i nominacije u svim kategorijama u području drame, opere i plesa.

Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje za područje drame Upravni je odbor HDDU-a dodijelio glumici Vlasti Knezović koja je "kroz dojmljiv niz predstava, filmova i dramskih serija postala izuzetna, posvećena, snažna glumačka osobnost ne samo kazališta ‘Gavella‘, već i cjelokupnog hrvatskog glumišta‘‘, istaknula je na konferenciji za medije predsjednica žirija za dramu Perica Martinović.

Vlasta Knezović prvi se put pojavljuje na pozornici kazališta Gavella 1971. godine, igrajući Anicu u "Klupku" Pere Budaka, dok je pet godina poslije postala stalnom članicom glumačkog ansambla kazališta u Frankopanskoj.

‘‘Iz uloge u ulogu rasla je pred gledateljima i dokazala se kao umjetnica velike energije i talenta. Od von Horváthovih ‘Priča iz bečke šume‘ ili pak Čehovljevih ‘Ujaka Vanje‘ i ‘Ivanova‘, preko O‘Caseya, Gorkog, Brešana, Shakespearea, Brechta, do Goldonija, Kljakovića ili Krleže, Vlasta Knezović svojim je glumačkim kreacijama obilježila predstave u kojima je igrala‘‘, kazala je na koferenciji za medije predsjednica žirija za dramu Perica Martinović.

Široj publici Knezović je poznata zahvaljujući ulogama u kultnim televizijskim serijama kao što su "Prosjaci i sinovi" (Vrtirepka), "U registraturi" (Dorica) i "Velo misto" (Marijeta).

Dobitnica je niza nagrada, a godine 2005. u povodu 35. obljetnice umjetničkog rada o Vlasti Knezović objavljena je i monografija "Život za scenu".

Primabalerina Maja Bezjak, dobitnica nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje za područje baleta, nekadašnja je prvakinja Baleta HNK-a u Zagrebu.

‘‘Život je posvetila glazbi, baletu, koreografiji, pisanju, baletnoj pedagogiji. Među njezinim ulogama posebno se ističu Odetta i Odilia u ‘Labuđem jezeru‘ Petra Iljiča Čajkovskog, 1962. godine, te Prokofjevljeva Pepeljuga‘‘, rekao je član žirija za operu, operetu i mjuzikl Goran Merčep.

Prvakinjom Baleta zagrebačkog HNK Bezjak je postala 1959.godine. Pet godina poslije, nastavlja karijeru u Parizu, gdje pleše u baletima ‘‘Orfej‘‘, ‘‘Izbor Parisa‘‘, ‘‘Suita u bijelom‘‘ i ‘‘Poslijepodne jednog fauna‘‘.

Nakon povratka u Zagreb krajem 1960-ih, posvećuje se radu na Televiziji Zagreb, gdje je koreografirala mnoge balete i pripremala emisije o baletnoj umjetnosti.

Bezjak je poznata i kao baletna kritičarka te kao autorica zbirke kritika, eseja i razgovora ‘‘Baletna večer da, ali kakva?‘‘

HDDU je objavio i nominacije u svim kategorijama u području drame, opere i plesa.

Za najbolju dramsku predstavu nominirani su predstave "Sorry", autora i redatelja Bobe Jelčića u produkciji zagrebačkog HNK, "Svoga tela gospodar" Slavka Kolara u režiji Damira Lončara i produkciji GD Histrion te "55 kvadrata" Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji HNK Split.

Za nagradu u kategoriji najbolje operne predstave konkuriraju "Arlecchino" Ferruccija Busonija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca iz rijeke i HNK u Osijeku, zatim "Krabuljni ples" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića u produkciji HNK Split te "Lastavica" Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija u produkciji HNK u Zagrebu.

Naposljetku, uži izbor za najbolju plesnu predstavu čine "Revel Revel" Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih, zatim "Sad sam Matthaus" autorski projekt Matije Ferlina i Gorana Ferčeca te "SOL" u koreografiji Sivije Marchig i produkciji Kik Melone i zagrebačkoga MSU.

Za glavnu žensku ulogu u konkurenciji su Dajana Čuljak za ulogu Rože u predstavi "Svoga tela gospodar" Slavka Kolara u režiji Damira Lončara i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba za 37. zagrebačko histrionsko ljeto, Karmen Sunčana Lovrić za ulogu Magdalene u predstavi "Moderna Afrodita" autorskog projekta Karmen Sunčane Lovrić i Katarine Arbanas u produkciji Teatra Studio 9 iz Zagreba u suradnji s Kazalištem u Močvari, Matea Marušić za ulogu Tene u predstavi "Tena - kronika raspada jedne ljepote" Josipa Kozarca - Borislava Vujčića u režiji Dražena Ferenčine i zajedničkoj produkciji Gradskog kazališta "Joza Ivakić" iz Vinkovaca, Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba, Ludens teatra iz Koprivnice, Gradskog kazališta Požega i Centra za cijeloživotno učenje i kulturu Bjelovar.

Za glavnu mušku ulogu nominirani su Filip Detelić za ulogu Ive u predstavi "Svoga tela gospodar" Slavka Kolara u režiji Damira Lončara i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba za 37. zagrebačko histrionsko ljeto, Igor Golub za ulogu Willyja Lomana u predstavi "Smrt trgovačkog putnika" Arthura Millera u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Kazališta Virovitica, Damir Lončar za ulogu Tita Merellija u predstavi "Ludnica s tenorima" Kena Ludwiga u režiji Nine Kleflin i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Svečana dodjela Nagrade hrvatskog glumišta održat će se u četvrtak, 24.studenoga u Hrvatskom narodnom kazalištu, s početkom u 20 sati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 06:09