VELIKA LJUBAV

‘Tito je sve svoje žene vodio u operu. I moju baku Hertu Haas i Jovanku‘

Tito i Jovanka u pariškoj Operi

 Akg-images/akg-images/profimedia/Akg-images/akg-images/profimedia
Redateljica Saša Broz nakon deset godina vraća se režiji opere, pa se prisjeća ljubavi svog djeda prema ovoj kazališnoj formi

Redateljica Saša Broz se nakon pauze od 10 godina vraća opernoj režiji, i to s komičnom jednočinkom talijanskog skladatelja Ermanna Wolf-Ferrarija "Suzanina tajna" iz 1909., koja će u produkciji HNK Zagreb u srpnju premijerno igrati u atriju Klovićevih dvora.

Kao nekadašnja direktorica riječke Opere Saša Broz već je jednom režirala u operi, "Svijetleći grad" Lhotka-Kalinskog na pozornici HNK Ivana pl. Zajca. Sada će se prihvatiti djela kompozitora koji je u prvim desetljećima prošloga stoljeća slavu stekao svojim komičnim jednočinkama temeljenima i na djelima Carla Goldonija. Radnja se vrti oko Suzane, čiji muž sumnja na njezinu nevjeru.

- "Suzaninu tajnu" predložili su uprava Opere i maestro Lipanović. Glazba je predivna, libreto nevjerojatno duhovit. Atmosfera opere sjajno će se uklopiti u atraktivan i akustičan prostor atrija Klovićevih dvora. Veseli me i motivira suradnja sa sjajnim solistima Ivanom Lazar, Josipom Bilić, Sinišom Hapačem i Matijom Meićem na čelu s maestrom Ivom Lipanovićem i orkestrom - govori Saša Broz o radu u atriju u kojem je lani izveden Gotovčev "Stanac".

Veza Saše Broz i opere nije nimalo slučajna. Kako je u svojoj knjizi "Kazalište za narod - HNK u Zagrebu 1945.-1955." navela Snježana Banović, djed Saše Broz, Josip Broz Tito, iznimno je volio operu te je 50-ih suprugu Jovanku prvi put oficijelno u zagrebačkom društvu predstavio baš u HNK, na izvedbi Verdijeve "Aide" 4. 11. 1952. te Bizetove "Carmen" 6. 11. 1952. godine. Obje su opere bile izvedene u okviru svečanog programa VI. Kongresa KPJ. U siječnju 1953. s najbližim je suradnicima mimo nekog političkog protokola otišao u HNK da gleda "Cavalleriju rusticanu" i "Pagliaccija". U pratnji su, recimo, bili Vladimir Bakarić i Većeslav Holjevac.

- Istina je da obitelj Broz, ali i Haas, zaista voli operu. Donedavni ravnatelj Opere Narodnog pozorišta u Beogradu Nikola Mijailović izjavio je da je Tito bio posljednji predsjednik koji je redovito dolazio na operne predstave. Djed je često u Jugoslaviju dovodio velike operne zvijezde tog vremena, sopranisticu milanske Scale Leylu Gencer i Marija Del Monaca, s kojim je bio i prijatelj - govori Saša.

Završio je konzervatorij

No nije Jovanka jedina žena koju je Tito vodio u operu.

- Moja baka Herta Haas mi je pričala da je s djedom za vrijeme njihova boravka u Parizu 1937. godine išla u Operu Garnier. Također, brat moje bake Herte Silvio Haas završio je osim prava i glazbeni konzervatorij u Beču. Već s 18 godina bio je šef gradskog orkestra u Mariboru, a s 20 godina napisao je svoju prvu operu. Umro je s 24 godine, od tuberkuloze. Moja povijest s operom u profesionalnom smislu vezana je za razdoblje 2013. i 2014. godine, koje sam provela na mjestu ravnateljice Opere u HNK Ivana pl. Zajca. Bilo je to iznimno dinamično i inspirativno razdoblje, kada sam naučila kako funkcionira najbrojniji dio nacionalne kazališne kuće, a to je opera. Za razliku od drame i baleta, opera objedinjuje čak tri ansambla - soliste, zbor i orkestar. Unutar mandata režirala sam svoju prvu operu "Svijetleći grad" Ive Lhotka-Kalinskog kojom je obilježeno 100 godina skladateljeva rođenja i 50 godina glazbene tribine u Opatiji.

Što se tiče playliste opera koje bih voljela režirati izdvojila bih Bizetovu "Carmen", Cherubinijevu "Medeju", Donizettijevu "Luciju di Lammermoor", Boitova "Mefistofela", Händelovog "Julija Cezara u Egiptu", Puccinijeve "Madamu Butterfly" i "Turandota", Rossinijevu "Pepeljugu", Mozartova "Don Giovannija" i "Evgenija Onjegina" P. I. Čajkovskog – nabraja redateljica.

Rast publike

Rast operne publike u posljednje dvije sezone je drastičan. Dok se dramska kazališta trude popuniti gledalište, zagrebačka Opera ima 200 posto više publike, rasprodana je dva mjeseca unaprijed i mora zbog velikog interesa dodavati izvedbe pojedinih naslova.

image

Tito i Jovanka u pariškoj Operi

Akg-images/akg-images/profimedia/Akg-images/akg-images/profimedia

- Opera, kao i bijeli balet, uvijek će imati svoju stalnu publiku. Koliko znam, niti jedna suvremena opera nije uspjela steći kultni status kao naslovi klasičnog, tzv. željeznog repertoara. Današnji dramski repertoar češće se oslanja na suvremene tekstove i autorske projekte koji inzistiraju na potpunoj refleksiji aktualne društveno-socijalne problematike. To je na neki način postao mainstream i vrlo agresivno se inzistira na tome. Opera nudi upravo bijeg od stvarnosti koja je teška i depresivna. Vijesti koje konzumiramo u najvećem se postotku bave stradanjima u ratnim zonama koje se sve više šire, kriminalom na svim razinama, nemirima u zoni EU, nekim općim nezadovoljstvom itd. Opera ne polemizira probleme nasilja u obitelji, bullyinga, femicida, ne politizira i ne moralizira. Opera ne forsira nasilnu političku korektnost koja ubija svaku kreativnost. Opera je čista emocija, potpuni reset od površnog vremena u kojem živimo. To ne znači da se neke opere ne mogu staviti u suvremeni kontekst, prvenstveno vizualni, ali se takav pomak treba dramaturški opravdati. Svakako želim istaknuti da je dolaskom Ive Hraste Sočo Opera HNK u Zagrebu zaista u fazi renesanse. Željka Barišić Pulig sjajno vodi operni ansambl. Sve predstave su rasprodane i to govori upravo o tome da ljudi vole i žele bijeg od stvarnosti, pa makar na par sati - ističe Saša Broz, kći Titova mlađeg sina Miše Broza.

U Šibeniku postoji narodna predaja da je za vrijeme II. svjetskog rata Mišo Broz inkognito bio čuvan u Šibeniku kod žene koja se navodno zvala Stana Bumber, da je bio sklonjen na oslobođeni teritorij, budući da je Šibenik oslobođen u studenom 1944., a Zagreb u svibnju 1945.

- Tata je posve siguran da je 1945. iz Zagreba prebačen u Šibenik. Tamo je kod neke obitelji proveo par mjeseci. On se točno ne sjeća imena osobe, ali vrlo vjerojatno je riječ o gospođi koju spominjete. Tata se sjeća pogleda na krovove grada iz sobe gdje je boravio. Iz Šibenika je avionom nakon par mjeseci prebačen u Beograd - pitala je oca za ovaj i u socijalizmu čuvan podatak.

image

Zagreb, 170524.
Hrvatsko narodno kazaliste.
Kazalisna redateljica Sasa Broz.
Foto: Vanesa Pandzic/CROPIX

Vanesa Pandzic

HNK čuva zastor "Titov naprijed" slikara Frana Šimunovića, koji je bio inspiriran poemom Vladimira Nazora. Prije dvije godine, na inicijativu Jutarnjeg, HNK ga je izvukao iz spremišta nakon više od 30 godina. Zastor je kao i drugi stariji umjetnički zastori u lošem stanju, izblijedio je i zahtijeva restauraciju.

- Zastor nažalost nisam nikada vidjela uživo. Tko zna, možda će biti prilika da se jednom nađem ispred njega na pozornici u HNK - otvara mogućnost.

U posljednje vrijeme Saša Broz postavila je značajne dječje predstave "Čarobnjak iz Oza" i "Tajni dnevnik Adriana Molea". Adrian Mole kultna je figura onih koji su osamdesetih bili ili djeca ili tinejdžeri. A današnji tinejdžer i onaj iz kasnog socijalizma prilično se razlikuju...

- Probleme koje je imao Adrian Mole imaju i njegovi današnji vršnjaci, ali način na koji se današnja djeca u pubertetu nose s problemima ili ih rješavaju je potpuno drugačiji. Komunikacija i druženje su velikim dijelom postali virtualni, a to virtualno znači i dostupnost svega, i pozitivnih i negativnih aspekata. Vjerujem da pitanja koja si današnja djeca Adrianove dobi postavljaju nisu puno drugačija. Svi se pokušavaju uklopiti i važna im je neka opća prihvaćenost. Promijenili su se mehanizmi kako se mladi nose s problemima. Nažalost, svjedočimo i situacijama kada obitelj ili škola ne prepoznaju ozbiljan problem. Tada djeca uzimaju oružje u ruke, a posljedice su jezive.

image

Saša Broz i kći Sara Haas

Sara, kći Saše Broz i glumca Ranka Zidarića, slikarica je i scenografkinja. Da se riješi bremena prezimena Zidarić i Broz, uzela je prabakino prezime Haas.

- Sara je imala potrebu, kada se krenula profesionalno baviti slikarstvom i scenografijom, napraviti i neki formalni odmak od oca i mene. Nisam bila nimalo iznenađena, a bakino prezime koje s ponosom nosi daje joj i dozu autentičnosti. Sasvim sigurno je slobodnija, a s prezimenom Haas odaje počast snažnoj ženi u našoj obitelji - zaključuje Saša Broz.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. listopad 2024 11:10