PREMINULA BALERINA SILVA MURADORI U bogatoj karijeri plesala je po pozornicama u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj...

U Zagrebu je u 74. godini preminula Silva Muradori (Zagreb, 11. studenoga 1942. - Zagreb, 15. veljače 2016.), baletna umjetnica i pedagoginja te dugogodišnja članica Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Silva Muradori u Zagrebu je završila baletnu školu, a zatim je dobila stipendiju za usavršavanje u slavnoj moskovskoj Baletnoj školi Boljšoj teatra kod pedagoga Elisavete Gerdt i Asafa Messerera.

Članica baletnog zbora Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu postala je 1958., da bi od 1960. do odlaska u mirovinu 1982. bila solistica zagrebačkoga Baleta. S Baletom Hrvatskoga narodnog klazališta u Zagrebu gostovala je diljem bivše države i na mnogim pozornicama u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Švicarskoj, Grčkoj i Japanu.

Cijeli svoj umjetnički radni vijek ostala je vezana uz Balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, u kojemu je ostvarila mnoge glavne ili velike uloge klasičnoga i suvremenoga baletnog repertoara te niz godina djelovala i kao baletna pedagoginja i baletni majstor. Usporedno s plesačkom karijerom, ali i nakon odlaska u mirovinu predavala je u Srednjoj baletnoj školi u Zagrebu te kao pedagoginja učestalo gostovala u Cataniji.

Od mnogih uloga ostvarenih u matičnome kazalištu spomenimo: Odette/Odiliju u Labuđem jezeru Petra I. Čajkovskoga u koreografiji Rostislava Zaharova, Carabosse u Trnoružici Petra I. Čajkovskoga u koreografiji Frane Jelinčića, Švicarske praline/Valcer cvijeća/Grand pas de deux u Ščelkunčiku Petra I. Čajkovskoga u koreografiji Waczlawa Orlykowskoga, Mlinarica u Trorogom šeširu Manuela de Falle u koreografiji Margarete Froman, Jesen/Indijka u Pepeljuzi Sergeja Prokofjeva u koreografiji Pije i Pina Mlakara, Dobra vila u Pepeljuzi Sergeja Prokofjeva u koreografiji Waczlawa Orlykowskoga, Mirta u Giselle Adolphea Adama u koreografiji Gradimira Hadžislavkovića prema Lavrovskome, Vila Driada u Don Quijoteu Ludwiga Minkusa u koreografiji Pavela Rotarua, V. stavak/Mazurka u Silfidama Frederica Chopina u koreografiji Ike Otrina prema Fokinu, Žar ptica u Žar-ptici Igora F. Stravinskoga te u Devetoj simfoniji Dmitrija D. Šostakoviča u koreografijama Petera van Dyka, Agava u Bakanticama Yorgoa Sicilianosa u koreografiji Vere Kostić, Đavolova baba u Đavlu u selu Frana Lhotke u koreografiji Pije i Pina Mlakara, Demon u Demonu zlatne ulice Krešimira Fribeca u koreografiji Vere Kostić, Princeza Žuti Ljiljan u Petru Panu Brune Bjelinskoga u koreografiji Nenada Lhotke, Najstarija sestra u Napuštenima Milka Kelemena u koreografiji Ivice Sertića, Žena u Jami Stanka Horvata u koreografiji Melite Skorupski, Čarobnjakinja u Mačku u čizmama Brune Bjelinskoga u koreografiji Melite Skorupski, Zelena kometa u Baladi o mjesecu lutalici Dušana Radića u koreografiji Mire Sanjine, Mati u Licu Luciana Berioa u koreografiji Milka Šparembleka te u baletima Trigonomorphia Dubravka Detonija u koreografiji Petera van Dyka, Simfonija in C Georgesa Bizeta u koreografiji Dimitrija Parlića i dr.