Premijerna izvedba monumentalne opere "Nabucco" Giuseppea Verdija u režiji Giancarla del Monaca oduševila je u petak publiku HNK-a u Zagrebu, koja je egzaltiranim ovacijama ispratila soliste, Zbor, Orkestar i autorski tim ovog vrhunski glazbeno oblikovanog opernog uprizorenja.
Djelo prvi puta izvedeno 1842. u milanskoj Scali pod izvornim naslovom "Nabucodonosor" prema libretu Temistoclea Solera govori o teškoj povijesti židovskoga naroda koji je babilonski kralj i osvajač Nabukodonosor II. napao te ga porazio i prognao iz njegove domovine.
Operna priča o težnji za oslobođenjem od sužanjstva doživjela je velik uspjeh i trajno učvrstila Verdijevu skladateljsku reputaciju u vrijeme rađanja talijanskog nacionalnog pokreta Risorgimenta, a "Nabuccov" slavni refren ‘Va, pensiero‘, koji u trećem činu pjevaju hebrejski robovi, postao je neslužbena revolucionarna himna.
U novoj HNK-ovoj produkciji jedne od najpoznatijih opera na svijetu, prvoj nakon gotovo 40 godina na pozornici središnjeg nacionalnog teatra, biblijska priča o progonjenim Židovima iz babilonske je epohe prebačena u vrijeme revolucionarnih pokreta u Italiji sredine 19. stoljeća, kada je opera i nastala.
Tako su njezini protagonisti postali Verdijevi suvremenici, a novi zagrebački "Nabucco" i svojevrsna posveta velikom skladatelju koju otvara prizor okupljanja naroda pod impozantnom parolom "Viva Verdi", uz glazbenu uvertiru melodije s motivima čuvene himne slobodi.
U scenografskoj viziji Williama Orlandija, koji je ujedno i kostimograf, ova je produkcija siva i monumentalna, sva u kamenim blokovima, kao evokacija krutosti i snage neobuzdane moći i moralne praznine ambicije. Kostimografska kontekstualizacija u razdoblje buđenja ideja koje su dovele do revolucije u Italiji 1848. simbolično, u širokom povijesnom luku, stvara poveznicu između starozavjetne priče o uništenju naroda i njegove borbe za slobodu i s našim vremenom, kada se ponovo vodi osvajački rat na europskome tlu.
Nabucco je babilonski kralj čija vojska opsjeda i napada Jeruzalem kako bi ga pokorila. Priča se razvija oko ljubavnoga trokuta koji nastaje između njegove kćeri Fenene, nećaka jeruzalemskoga kralja Ismaelea, te Abigaille, robinje za koju se vjeruje da je Nabuccova prvorođena kći.
Operu otvara Zbor HNK- a Zagreb moćnom scenom molitve židovskoga naroda, prvom u nizu impozantnih masovnih scena zbora babilonskih i hebrejskih vojnika, Levita, hebrejskih djevica, babilonskih žena, čarobnjaka, babilonskih velikaša i naroda, koje su impresionirale i ganule premijernu publiku. Ovacije je za veličanstvenu glazbenu izvedbu dobio i Orkestar HNK-a Zagreb, kojim je na premijeri ravnao maestro Pier Giorgio Morandi, kao i solisti koji su utjelovili glasovno ambiciozne glavne uloge, te svojim interpretacijama nadoknadili donekle statičnu režiju.
Posebnim su aplauzom nagrađeni Ljubomir Puškarić, čija je baritonska uloga Nabucca izrazito glasovno ekspresivna i zahtjevna u prikazu potresnih psiholoških vrhunaca paranoje i grandioznosti naslovnoga lika, te Kristina Kolar, koja je na premijeri fascinirala glasovnim mogućnostima u sopranskoj ulozi Abigaille. U ulozi hebrejskog Velikog svećenika Zaccarije, također širokog vokalnog raspona, nastupio je Luciano Batinić, dok je mezzosopranska uloga Fenene pripala isto tako odličnoj Emiliji Rukavina.
Ismaelea je utjelovio Domagoj Dorotić, Zaccharijevu sestru Annu Adela Golac Rilović, u ulozi povjerenika babilonskog kralja Abdalla nastupio je Ivo Gamulin a Siniša Štork u ulozi Baalova velikog svećenika.
Očarane reakcije publike, očekivano, izazvao je Zbor upečatljivom i duboko dojmljivom izvedbom "Va, pensiera", a publika je na kraju egzaltiranim ovacijama ispratila kompletan umjetnički i autorski tim novog opernog uprizorenja HNK-a Zagreb.