"Tena", pripovijetka Josipa Kozarca (1858. - 1906.), nije najzahvalniji tekst za dramatizaciju: mnogo je likova ne baš uzbudljive nutrine, jednoznačno motiviranih.
Pokojni pisac Borislav Vujčić dramatizirao ju je početkom devedesetih, sačinivši od nje jedan, nazovimo ga tako, ekstenzivan scenoslijed. Redatelj Dražen Ferenčina taj je scenoslijed drastično skratio, otprilike za dvije trećine, i destilirao zgusnutu radnju, koju je učinkovito oblikovao na sceni u svega sat i pol.
Rekao bih da je posrijedi ponajbolja Ferenčinina režija dosad, jer se i dramaturški i režijski oslobodio okvira realističnog prikazivanja, a opet zadržao njegovu nazočnost i kreirao predstavu lako čitljivu, a opet s diskretno uvedenim elementima fantastike, groteske i magije. Funkcija tih elemenata jest da istražuju skrivene želje aktera i, rekao bih, kolektivno nesvjesno jedne još napola plemenske zajednice.
Truplo Tenine majke na odru čine tri bundeve u naćvama, supružnici Matijević "ožive" u okviru za vlastitu fotografiju, seoska baba jest muškarac, možda najvažniji lik ne kaže niti riječ...
Ferenčina je dakle izbjegao zamke Kozarčeva napadnog realizma i kreirao svijet na ivici somnabulnog, arhetipski usidren. Radnju, poput tri vještice iz Shakespeareova "Macbetha", otpočetka komentarima "pogone" tri seoske žene, proste, brutalne i vitalne, prema kojima se Tena doima poput naivne djevojčice, uza svu svoju proračunatu ambiciju. Igraju ih nadahnuto Areta Ćurković, Selena Andrić i Zorko Bagić.
Ferenčina je kreirao i scenu, s Maritom Ćopo, a i ona je tek naoko realistična, a taj privid razbijaju detalji, primjerice sjekira zabijena u panj iznad visine čovjeka, blagdanske lampice što svijetle iznad devetnaestostoljetnog zbivanja. Mjesta radnje označavaju simbolični predmeti, ostaju u naznakama, a dominiraju debla, koja će s odlaskom drvoprerađivačkog poduzetnika Jungamana također "otploviti" sa scene. Znači, još jedna, možda i nenamjerna, poveznica s "Macbethom". Kostimi Marite Ćopo isto su pseudorealistični, a promjena je mnogo, osobito za Tenu, koja presvuče četiri haljine, usklađene s momentom u radnji, njezinom pozicijom u zbivanju. Svojevrsnoj karnevalskoj atmosferi mnogo pridonosi glazba Igora Valerija, a fantastične elemente naglašava pokret Maje Huber.
Predstava je proizvedena kao koprodukcija Gradskog kazališta "Joza Ivakić" iz Vinkovaca sa zagrebačkom Gavellom, Ludens teatrom iz Koprivnice, Gradskim kazalištem iz Požege i Centrom za kulturu iz Bjelovara te je najsloženija i najbolja produkcija koja je sklopljena u inače živom vinkovačkom kazalištu u proteklih pet godina, otkako ga vodi Zdenko Rečić, za kojega mirne duše možemo kazati da ga je iz amaterskog pretvorio u najzanimljiviji teatar u Slavoniji.
Tenu izvrsno igra Matea Marušić, ulogu svakako ne laku, jer je lako skliznuti u pretjerivanje ili karikaturu. Tena ljubuje na sceni s četiri muškarca, što se čini napornim, no režija je svaki taj susret učinila diskretno netipičnim, a glumica igra sa svakim partnerom drukčije, što je samo po sebi izvanredno. Mateu Marušić krasi natprosječna glumačka inteligencija i svakako je ova uloga značajan korak u njezinoj karijeri.
Ipak, najsnažniji dojam na sceni dao je Filip Šovagović, u ulozi bez riječi, Tenina oca Jerka Pavletića Jaroslava. U slavonskoj nošnji, s tamburicom, on komunicira i s Tenom, i sa selom, i s Teninim ljubavnicima bez glasa, pogledima, prebiranjem po žicama, glazbom jedva čujnom a opet prodornom. Mnogima starijima u publici učinilo se da vide njegova oca Fabijana Šovagovića. S razlogom.
Vladimir Andrić isto tako igra nadahnuto, Jozu Matijevića, te daje lijep luk njegove nutrine, od komične poniznosti do cinične brutalnosti. Izvanredno je energičan Davor Svedružić kao Jungman Đorđe, a duhovit je i iskričav Vedran Dakić kao Ciganin Đorđe.
Osobito mi je drago da je Ivan Grčić, kao Beranek Leon, napokon dobio stožernu ulogu, koju je odigrao suzdržano i lijepo. Matijevićevu ženu Ivku s veseljem igra Selena Andrić, kao stara gatara dojmljiva je Areta Ćurković, a malu ulogu Maruške također lijepo igra Martina Stjepanović. Još igra, krčmara, Ivan Lučić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....