Dvije žene, odvažne i snažne, provokativne kad zatreba, uspješne i obožavane među tisućama poklonika diljem bivše države, pa i šire, vječno na sceni, vječno obasjane svjetlima reflektora, pred kamerama, u svojoj ulozi, ali i "u svom filmu", spremne provocirati, ali i otrpjeti provokaciju. A opet, toliko različite da se čini kao da dolaze iz dvaju svjetova koji se, igrom slučaja, isprepleću u jednom malom kutku svijeta, baš tu na Balkanu.
Jedna je Lepa Brena, kultna folk i pop pjevačica, rođena Tuzlanka pravim imenom Fahreta Jahić, koja je jedan od simbola Jugoslavije, a druga nagrađivana srbijanska glumica iz Rume, u glumačkim vodama također kultna, Jasna Đuričić, kazališna, televizijska i filmska glumica koja je ulogom u potresnom filmu Jasmile Žbanić "Quo Vadis, Aida" o srebreničkoj tragediji zaradila nagradu za najbolju europsku glumicu godine te umalo najprestižniju svjetsku glumačku nagradu - Oscar. Jedna "voli disko i kolo šumadijsko" i ima lijepe duge noge "za igranje", na počecima karijere tijekom koje će poslije puniti stadione i arene, druga u europskom filmu godine utjelovljuje majku koja, kao UN-ova prevoditeljica, drhti nad sudbinom svoje djece u Srebrenici
Povezuje ih predstava Bitef teatra "Lepa Brena Project", koja je još od 2019. apsolutni hit u Srbiji, a čija je sama najava gostovanja u Zagrebu izazvala toliko zanimanje publike da je Satiričko kazalište Kerempuh moralo izdvojiti tri termina (6., 7., i 8. ožujka) iako je već sad sasvim sigurno da će i to biti nedovoljno. Jasna je u toj predstavi Brena pa je to bio povod za razgovor o pjevačici, ali i o Jugoslaviji glumičine mladosti, glazbi, kulturi, fenomenologiji, društvu...
- Imala sam dvadesetak godina kad se raspala Jugoslavija. Brena je bila posvuda, sveprisutna u medijima. Znala sam sve o njoj, ali ne mogu reći da sam je kao glazbenika ili kao ličnost, doživljavala pozitivno ili negativno. Bila je to velika država, svatko je mogao pronaći glazbu po svom ukusu i nitko se nije osjećao ugrožen onim drugim - kaže nam na samom početku razgovora Jasna Đuričić.
U glumačko-pjevačko-plesnom komadu "Lepa Brena project" problematizira se fenomen njezine popularnosti, tragični raspad bivše zemlje, ali i nesretne sudbine svih njezinih građana. I sve to ispričano je uz pomoć žene koja je bila simbol Jugoslavije; čak pet likova Lepe Brene stopilo se u jednu zajedničku priču i poruku.
Kazališna predstava nastala je iz monologa dramskih pisaca Olge Dimitrijević, Slobodana Obradovića, Maje Pelević, Tanje Šljivar i hrvatske spisateljice Vedrane Klepice, a sva lica Lepe Brene prikazale su četiri glumice: Jasna Đuričić, Jelena Ilić, Anđela Jovanović i Jovana Belović te jedan glumac, Vlada Aleksić. Glavni su likovi Brena Graditeljstva, Brena Biznismenka, Brena Pjesme, Brena Jugoslavenka i Brena Seksualnosti, čiji se monolozi upleću u razgovor, kako svih pet Brena međusobno, tako i s publikom.
Jasna Đuričić je - Brena Biznismenka.
- Da mi je netko rekao da postoji predstava o Breni, odmah bih je išla gledati. Tako je bilo i kad su mi predložili da je igram. Već u startu u Beogradu, u Srbiji, posvuda je bilo oprečnih stajališta. Jedni su to pozdravili, drugi pitali ‘što ima jedna tako velika glumica igrati Brenu‘. Ali, za mene je ona uistinu fenomen. Nije to bila moja vrsta glazbe, ali istražujući njezin lik, odslušala sam sve pjesme i oduševila se. Ona je uistinu pop glazbenica, ima sjajnu glazbu, balade na visokom produkcijskom nivou i da je karijeru počela u inozemstvu, sasvim sigurno bi bila u rangu Madonne, Lady Gage... Isto kao što bih i ja, bez lažne skromnosti, za ulogu u ‘Quo Vadis, Aida‘ dobila Oscara da sam je radila u Hollywoodu - izravno će, dodajući da je jedino važno "jesi li pripadnik velikog ili malog naroda".
Kaže da joj je bilo pomalo čudno igrati premijeru na kojoj se pojavila i Brena, i to u prvom redu.
- Navikli smo igrati uloge, biografije ljudi koji odavno više nisu s nama ili izmišljenih osoba. Bilo je neobično pričati nečiju intimnu priču dok ta osoba sjedi ispred tebe. Bio je šušur na premijeri, ali kasnije je došla, barem jednom, incognito, odgledati u miru - otkriva nam Jasna Đuričić. Fascinirana je njome, kaže, kao ženom koja je izgradila neponovljivu karijeru, nešto što nitko danas nije u stanju na ovim prostorima. Bila je i ostala simbol tog vremena, poput, kaže, Zdravka Čolića, Milene Dravić, Dragana Nikolića….
- Možeš voljeti ili ne voljeti njezinu glazbu, ali moraš poštovati ono što je napravila. Uostalom, ona je zvjezdani status proživjela sačuvavši miran obiteljski život, bez skandala - ističe.
Uvijek se neka politika provlači kad je riječ o odnosu među narodima bivše države, kaže, najčešće sasvim nepotrebno. Prisjećamo se da su prvi Brenin poratni koncert u Zagrebu obilježili prosvjedi branitelja.
- A zašto? Ona se nikad nije okaljala nacionalizmom i politikom, za razliku od nekih drugih glazbenika - odgovara nam Đuričić. S druge strane, snimila je film zbog kojeg su neki tabloidi pisali da je Jasna Đuričić "nepoželjna u Republici Srpskoj".
- I opet netočno, jer sam baš to vrijeme provela u vrlo ugodnom društvu, snimajući komediju, seriju ‘Advokado‘ u Banjoj Luci. Mislim da su se mediji orijentirali na društvene mreže i naprave skandal gdje ga nema, a zapravo su nam svima međusobni odnosi vrlo dobri - objašnjava.
Uvjerena je da će i u Zagrebu biti različitih reakcija na predstavu.
- Bit će to jako zanimljivo vidjeti - kaže.
Zaposlena je na mnogo drugih projekata, trenutačno je u Sarajevu, gdje priprema projekt "Znam kako dišeš", opet pod palicom nagrađivane redateljice Žbanić, u Jugoslavenskom dramskom pozorištu ima na repertoaru nekoliko predstava, a čini joj se da je u posljednje vrijeme sve više angažiraju filmski i televizijski redatelji. Kazalište je, pak, oduvijek njezina najveća ljubav.
- Ali eto, sada je takva faza i zadovoljna sam što imam puno posla. Pandemija nas je sve podosta zaustavila u radu. Recimo, s Brenom smo već imali dogovorena gostovanja diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj. Ali evo, sada sve polako nadoknađujemo i uskoro smo u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu... Presretna sam što je toliki interes. Svuda su kritike pozitivne i jedva čekam vidjeti kako će to primiti zagrebačka publika - kaže Jasna Đuričić i dodaje da se u karijeri dosad nije susrela s ovako zanimljivom konceptom u kojem pet pisaca ima istu temu, svatko priča svoju priču, a glumci interpretiraju život jedne istinske ikone.
Autori ističu da predstava nije zamišljena samo kao biografska predstava, nego uz pomoć Lepe Brene, najvećeg simbola show businessa u Jugoslaviji, priča i o kompleksnosti i kontradikcijama posljednja četiri desetljeća na ovim prostorima, o društveno-političkim transformacijama, ponosu i boli, razočaranjima i nadi, ali i Breni kao estradnoj zvijezdi koja i sama puca pod pritiscima životnih tragedija.
Pa, uz "hajde da se volimo", možemo poručiti samo "hajde da pogledamo".