Festival Miroslav Krleža, ove godine jedanaesti, održava se od prvog do sedmog srpnja. Otvara ga praizvedba monodrame "Miroslav Krleža – Sjetite me se 2022." Krleže se sjeća i tekst govori Goran Matović.
Matović, koji je ujedno i autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, o monodrami koju će početkom srpnja praizvesti kaže:
"Ta predstava je zapravo moja suma Krležijane, naslov predstave su posljednje riječi koje mi je Krleža rekao kad sam ga posjetio na Gvozdu. U tom, posljednjem razgovoru rekapitulirao je dvadeseto stoljeće, i horizontalno i vertikalno, govorio je polemično o fenomenima i licima dvadesetog stoljeća. Jednako je vehementno govorio i pisao. Nenadano je prekinuo monolog, prekrio lice rukama, kao na Vaništinom portretu, uzdahnuo i rekao: 'Sjetite me se 2022 godine'."
Zašto je Krleža u tom času spomenuo baš 2022. Goran Matović, kaže, ne zna: "On je tu godinu spomenuo kao neku apstraktnu godinu. Kao što, primjerice, u 'Deset krvavih godina', kaže – Hrvatima će vjerojatno poći za rukom da 2228. raskinu svoj takozvani ugovor iz 1918. i da s nekim novim, za sada još nepoznatim gospodarom sklope jedan novi politički ugovor protiv koga će se boriti do 3228. To su perspektive Hrvatske. Dođite i vladajte nama jer smo nesposobni da sami sobom upravljamo."
I Matoviću je, kazuje, "ta 2022. godina u tom času djelovala kao fantastična budućnost. Ali, došli smo do nje, u toj smo godini, a ona je silno dramatična i važno je čuti Krležin proročki mudar govor, jer sve to što nam se događa, što se događa u Hrvatskoj, u Europi i u svijetu, o tome je on već pisao."
"Nisam imao nekakav plan za tu 2022., ali kad se približila, stigla, činilo mi se da bi trebalo progovoriti, čuti Krležin glas kao glas iskusnijeg, mudrijeg", govori Matović. "Taj njegov glas je neka vrsta utjehe u ovom dramatičnom vremenu. Zato sam odlučio napraviti ovog Krležu kao neku moju sumu, kao fragmente, meni su ti tekstovi izuzetno bliski, kroz te tekstove ja progovaram o svojim nekim sumnjama, tjeskobama vremena, govorim o Europi, o ratu. O ovom stanju u kojem smo sad Krleža piše, to su Krležini tekstovi o Europi danas, imam tekstova koji govore i o ratu i o hladnom ratu i o svemu ovome što se događa. Ta monodrama je baš Krleža danas. Čini mi se da nikada nije bio aktualniji. Što je drama svijeta, pojedinca veća, što je veći strah, veća patnja, veće nepravde, što su veća zlostavljanja svijeta, to je Krleža jači, ubojitiji, svježi, aktualniji…"
Monodramu je, kazuje dalje, složio kao kolaž sjećanja na susrete, fragmente iz Krležina opusa. "Napravio sam jednu, nadam se, živu predstavu koja govori o drami današnjeg vremena, ali ta predstava je protkana i nekim lirskim zapisima, nekim njegovim sjećanjima na Belu, pismima Beli, nekom situacijom i čežnje i situacijom sjete, gubitka ljubavi u vremenu u kojem on ostaje sam, situacijom koju ima svaki najobičniji čovjek. Unutar te kompozicije je i Krležin glas, on svjedoči o svom dramatičnom djetinjstvu. Imamo tu i osječko predavanje."
Redatelj, ili kako kaže Goran Matović, prvi (o)gledatelj monodrame je Krešimir Dolenčić, a čelista Stanka Kovačića koji Matovića prati na klaviru za ovu priliku nazivaju (su)borcem. Likovni okvir predstave potpisuje Dijana Sokolić.
Matović je, pripovijeda, s Krležom imao dvadesetak susreta.
Prvi put su se sreli 1973. "Bilo je to 5. prosinca, dobro se sjećam, jer imam knjigu koju mi je tad potpisao i poklonio, s datiranom posvetom. Imao sam tada samo dvadeset i dvije godine. Radio sam predstavu 'Pir iluzija', građenu dijelom iz Krležine proze i poezije, imala je veliki odjek. Lidija Juzbašić, Krležina tajnica, pozvala me u Leksikografski zavod i rekla da me Krleža želi upoznati. Za mene je to bila neprepričljivo velika stvar."
Festival Miroslav Krleža se nastavlja monodramom "Na rubu pameti" koju izvodi Dragan Despot, potom slijedi scensko "Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama" koje autorski potpisuju Marina Bagarić i Goran Matović.
I ove je godine na programu Festivala, lani premijerno u suradnji s kazalištem Gavella izvedeno "Djetinjstvo u Agramu" koje je režirala Senka Bulić, a adaptaciju potpisuje Ana Prolić.
Završni kazališni događaj na Festivalu je "Ćelava Leda" koju je režirala Sara Stanić.
U popratnom festivalskom programu je niz događaja: "Sjećanja Krležinih suvremenika – Slobodan Šnajder", izložba "Dijalozi – Krsto Hegedušić/Miroslav Krleža" (Nacionalni muzej moderne umjetnosti), te izložba "Iz Autorova pera – rukopisna građa Miroslava Krleže" (NSK).
Točno u 7 sati 7. 7., u te tri sedmice što predstavljaju vrijeme Krležina rođenja, Festival priređuje i tradicionalni gastronomsko-nadrealistički susret "Doručak kod Krleže".
"Naši programi do sada su potvrdili da je riječ o autoru živog djela koji postavlja ogledalo drami ljudske gluposti suvremenog svijeta", poručuju organizatori Festivala.