Šira publika, ne samo nužno ona kazališna, Eurokaz pamti po međunarodnom festivalu novog kazališta koji je gotovo trideset godina donosio nove kazališne fenomene, na ovdašnje pozornice dovodilo važne aktere teatra novog doba. Posljednjih desetak godina Eurokaz se transformirao u produkcijsku kuću, stvara kazališne predstave, ne mnogobrojne, ali vrlo vidljive.
Lani su tako postavili predstavu "Gilgameš u godini s 13 Mjeseca", na pet lokacija u Muzeju suvremene umjetnosti okupili su tridesetak glumaca i glazbenika, bio je to svojevrsni hommage Kugla glumištu koje je na ovim prostorima ostavilo bitna traga 1970. i 1980-ih.
Dio sredstava za financiranje dosad su godinama dobivali i od Zaklade Kultura nova, godišnje je to bilo 90.000 kuna. Prošle godine Zaklada nije dodijelila novac Eurokazu, što je kod suosnivača Eurokaza Branka Brezovca i Gordane Vnuk izazvalo priličan revolt. Propitkujući rad Zaklade i kriterije financiranja organizirali su nedavno i tribinu "Eurokaz se konča ili kako Zaklada Kultura nova razumije (novu) kulturu".
Doduše, ovo je prvi put u osam godina da nisu dobili sredstva od Zaklade Kultura nova od koje su redovito dobivali dio novca za svoj pogon. Što se sad promijenilo, zašto misle da im je financiranje uskraćeno, pitamo Gordanu Vnuk:
"Uskratili su nam, jednim iznimno neugodnim načinom, sredstva koja su nam omogućavala plaću jednog (i jedinog) zaposlenika (ostali u Eurokazu rade pro bono). To je manjak trećine Eurokazova ukupnog budžeta, ostalo su programska sredstva od Grada i Ministarstva. Kultura nova, koliko razumijemo odbijenicu, kroz nju se, naime, teško probiti jer je jezik kojim se Zaklada služi pun birokratskih floskula, ističe kao naše nedostatke same efemerije: niste uključili dovoljno volontera, niste zadovoljili u metodama razvoja publike, u dostupnosti aktivnosti za ciljane skupine (to vam je ono: predstave za radnike i seljake, a može i za poštenu inteligenciju) i slično. I to sve u doba pandemije kada teatri moraju reducirati gledališta, a volonterima se preporučuje da ostanu kod kuće! O bitnom (kvalifikaciji naših programa) ne žele se izraziti, ili ne znaju ili eskiviraju svoju površnost. Primjećujemo u Zakladi taj njihov proceduralni pad i, upotrijebimo eufemizam, nesnalažljivost već nekoliko godina: nitko ne pita o umjetničkim rezultatima i dosezima. Niti Povjerenstvo, niti ljudi zaposleni u Zakladi, nemaju obavezu pogledati predstave koje financiraju, ne zanima ih pratiti ozbiljnost kontinuiteta organizacija koje se prijavljuju".
Upraviteljica Zaklade Kultura nova Dea Vidović kaže: "Kao javna institucija s pravnom i fiskalnom autonomijom, Zaklada svoju ulogu u javnom financiranju shvaća vrlo odgovorno te javnim sredstvima upravlja transparentno i usklađeno s propisima. Postojeći sustav dodjele sredstava balansira između birokratskih procedura na koje smo obvezni kao javna zaklada te slobode umjetničkog i kulturnog izražavanja građana koje se ostvaruje u njihovu formaliziranom djelovanju u okviru organizacija civilnog društva. Raznolikost i brojnost umjetničkih i kulturnih praksi vidljiva je i u dosad podržanim programima. Postupak dodjele sredstava kontinuirano se unapređivao na temelju mišljenja relevantnih sudionika. On je detaljno razrađen, jezik je razumljiv, a kriteriji su sveobuhvatni i u skladu s fokusom i ciljevima programskih područja. Sve upute, pravila, uvjeti i kriteriji objavljeni su i svima dostupni prilikom prijave".
Što sve, kad je riječ o natječaju i njegovoj provedbi, Eurokaz zamjera Zakladi kultura nova ili da ponovimo naslov njihove tribine - Kako misle da Zaklada kultura nova razumije novu kulturu?
"Iako se u misiji Zaklade navodi da ona daje podršku organizacijama civilnog društva u kulturi i umjetnosti, kod njih se, a ove godine je to prevršilo mjeru, ne radi o umjetnosti, dapače, radi se, svjesno ili ne, protiv njezine autonomije i slobodnog duha. Prijavnice su toliko formalizirane, i ocjenjuju se bodovima od 0 do 20 i to na stotinke (za pojedine segmente programa možete dobiti, recimo, 4,33 boda!) Kako se bodovima može točno odrediti kvaliteta programa ako se ne zna koliko vrijedi jedan bod? Kako se odlučujete između, recimo, 17 i 18 bodova? Izgleda kao da o vašoj sudbini odlučuje neki kompjutorski algoritam, a ne ljudi s imenom i prezimenom koji bi trebali autoritetom stati iza svoje odluke. Mnoge organizacije bile su prisiljene unajmiti za pisanje prijavnica profesionalce potpuno nezainteresirane za suštinu, ali koji znaju koje birokratske floskule donose bodove. Vodič za prijavu ima 86 strana. A oni to zovu transparentnošću procedure! To, i još niz strogih besmislica koje se traže od ionako financijski opustošene nezavisne scene (a ne traži se, recimo, od bogato neodgovornih institucija), dovodi do kritike dosadašnjeg modela funkcioniranja Zaklade. Želimo napomenuti da Eurokaz nije protiv djelovanja Zaklade Kultura nova, ne želimo njezino ukidanje, ali ovakva proizvodnja besmisla koja možda ima neku socijalnu namjeru, ali ne koristi inovativnosti, budućnosti umjetničkih jezika, mora se primiriti. Oni se ponašaju kao da mi, nositelji programa, postojimo zbog njih, a ne da oni postoje zbog nas".
Dea Vidović ističe: "Postojeći sustav ne osigurava adekvatna sredstva za organizacije civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti pa one djeluju u vrlo nestabilnim uvjetima, posebno u krizi izazvanoj pandemijom, što potvrđuju i Zakladina istraživanja iz 2020. i 2021. Stoga Zaklada za mnoge predstavlja važan izvor financiranja. Međutim, unatoč rastu njezinih prihoda, Zaklada i dalje ne raspolaže dostatnim sredstvima da bi mogla podržati sve kvalitetne organizacije".
U deset godina prihodi Zaklade narasli su gotovo četiri puta. "Taj je rast rezultat trenutačno jednog od najboljih i najkvalitetnijih postupaka dodjele sredstava u zemlji, argumentiranih sektorskih analiza Zaklade, niza provedenih istraživanja te transparentnog načina rada, što su prepoznali relevantni sudionici u sustavu financiranja civilnog društva. Zaklada je postupno razvijala svoje kapacitete i resurse. Programska ekstenzija Zaklade, dakle rast broja podržanih programa kao i brojne aktivnosti za organizacije, zahtijevali su i razvoj Zaklade, inače njezino programsko djelovanje ne bi bilo održivo. Otpočetka svog djelovanja, Zaklada 80% sredstava ulaže u programe podrške, 5% u edukacije, istraživanja i druge komplementarne projekte, a 15% ulaže u operativno djelovanje kroz koje se održava veliki programski pogon. Sredstava za istraživanje i razvoj te plaće zaposlenika osiguravaju se i iz međunarodnih izvora", objašnjava Vidović.
Što za ovu godinu sprema Eurokaz?
"Već dvije godine pripremamo veliku koprodukciju s Estonijom, uz gostovanje nekoliko njihovih inovativnih predstava. Bavimo se potencijalima i novim čitanjem hrvatskog kazališnog ekspresionizma, koji je kod nas potpuno zanemaren. A to je izvan okulara i dometa naivnog socijalnog angažmana Zaklade. Osim toga, pružit ćemo produkcijsku podršku prvoj predstavi Teatra Nahero, novoosnovanog kazališta koje okuplja vrsne talente zagrebačke ADU", najavljuje Vnuk.
Dea Vidović o financiranju Eurokaza i radu Zaklade dodaje: "Prethodnih osam godina tijekom kojih je Eurokaz dobivao podršku, ne samo da nije kritizirao rad Zaklade, nego ju je javno hvalio te ju je 2019. istakao kao instituciju uzornih procedura, kriterija i sustava bodovanja. Stoga trenutnu kritiku istih onih hvaljenih procedura, kriterija i bodova ne smatram uvjerljivom. No, Zaklada nikada nije bježala od kritika iznesenih na temelju argumenata i od samih početaka svoga rada je provela brojna javna savjetovanja". Najavljuje da će 1. i 2. ožujka organizirati online razgovore o Zakladi.