DALMATINSKI MELOS

FOTO: ZAVIRILI SMO NA PROBU UOČI PREMIJERE OPERE 'ADEL I MARA' Priču o splitskom Romeu i Juliji sačuvao je od zaborava mletački veleposlanik

 Bruno Konjević / HANZA MEDIA
 

Ansambl svira laganu, uhu ugodnu melodiju. Lako je zatvoriti oči i zamisliti da ste u Splitu, bez da čovjek uopće zna o čemu se radi. Čovjeka kao da te note prate dok se skiće Pazarom, potom lagano korača Getom i na kraju se smiruje uz more kod crkve Svetog Frane na obali. Iz sanjarenja prekida glas dirigenta Nikše Bareze koji zaustavlja glazbu. Svirači dio fraze sviraju sporije nego što bi trebali, kaže im on, pa nekoliko sljedećih minuta provode svirajući isti dio. Kad je zadovoljan s njima, obraća se Stjepanu Franetoviću, koji je na sceni.

- Ne zvučiš zainteresirano, a to moraš biti. Hajde, budi kurijožan, kako se to u Splitu kaže - kaže mu dirigent, a onda proba nastavlja svojim tijekom.

Zavirili smo na jednu od proba prve operne premijere koju ove godine sprema zagrebački HNK. Riječ je o četveročinskoj operi “Adel i Mara”, jednom od najvažnijih djela hrvatskog skladatelja Josipa Hatzea. Do prije dva tjedna s glazbenicima je radio dirigent Ivan Skender, ali on je zamijenjen Barezom. Bareza je, pak, nastavio rad ubrzanim tempom jer je premijera 2. studenoga. Pjevači operu pripremaju oko dva mjeseca i kažu da su beskrajno uživali u njoj. Priča ih je privukla, ali glazba je ta koja oduševljava, kažu nam.

A priča ide ovako: mladi Turčin Adel i kršćanka Mara zaljube se na seoskom sajmu. No, jaz između dvije zajednice je predubok i njihova ljubav tragično završava djevojčinom smrću u samostanu kamo ju je poslao otac. Ovu priču o splitskom Romeu i Juliji zapisao je svojedobno mletački veleposlanik pa je zato i sačuvana od zaborava. Kao okosnica za operu Hatzeu je poslužilo djelo Luke Botića “Bijedna Mara“ u kojemu je opisana upravo ta nesretna ljubav. No, nije to samo priča o ljubavi, nego i o društvenim razlikama toga doba, koje se mogu primijeniti i na današnji svijet. Nisu to samo razlike u vjeri, nego i u socijalnom statusu, nacionalnosti... Sve te nevažne razlike koje dijele i truju društva, čineći ih ranjivima i neuspješnima.

U zagrebačkoj verziji ove opere ulogu nesretne djevojke Mare, koja umire zbog ljubavi, pjevaju sopranistice Adela Golac Rilović i Valentina Fijačko Kobić. Na probi koju smo mi gledali, Maru je pjevala Adela, koja kaže kako joj se uloga koju tumači izrazito svidjela.

- Sviđa mi se lijep spoj etna i dalmatinskog melosa. Uloga mi je savršeno sjela od samog početka jer je Mare čista ljubav: ona voli Adela, ali voli i svoju obitelj. Ljubav prema mladiću je nerealna, jer se na kraju zbog nje razboli i umre, ali je jako lijepa - pojašnjava Adela.

Dodaje kako uloga koju tumači daje slobodu pjevaču da sam stvara nijanse u svojem pjevanju. Kroz smijeh dodaje da zapravo nikad ne umireš isto - svaka Marina operna smrt je drugačija jer je svaka interpretacija malo drugačija. To je ljepota ove uloge, pojašnjava.

- Ono što mi je privuklo pozornost jest činjenica da je skladatelj imao sličnu takvu priču: njegova ljubljena, doduše, nije bila druge vjere, nego mnogo bogatija od njega, no i on je iskusio ljubavnu bol. I njegova se voljena razboljela, ali kod njih je to sretno završilo: ona je ozdravila i vjenčali su se. To je mali detalj koji mi je odmah privukao pozornost i zainteresirao me - dodaje Adela.

Njezino oduševljenje dijeli i Stjepan Franetović, jedan od dva Adela predstave - drugi je njegov kolega Damir Klačar. Franetović kaže kako su u ovoj operi najteže upravo sve te divne melodije koje zvuče kao da su dio Splitskog festivala pa nose opasnost da svi oni padnu u zamku patetične glume.

- To je bio problem: kako spojiti gorku režiju, odnosno tešku situaciju s prekrasnom Dalmacijom, suncem i morem? Već sam radio s Ozrenom Prohićem, koji je režirao ovu operu, i znam da je njegov pristup izbjeći suvišnu patetiku, tako da sam odmah shvatio da neće biti problema, no vidim koliki je posao odradio - pojašnjava Franetović.

Opera traje malo više od sat i pol, a redatelj Ozren Prohić kaže kako su kod Adela i Mare tri zanimljive činjenice: ona je jedna od tri najbolje Hatzeove opere, fenomenalno je prekomponirana dramaturgija i glazba, a i tema je aktualna.
- Mi smo jedan stvarni povijesni događaj suvremeno interpretirali. Pjevači glume filmski, a moram reći da sam radio sa sjajnim ansamblom. Dosta smo radili na temeljnom pristupu koji glazbeno i dramski prožima djelo - kaže Prohić.

U operi sudjeluju Ivica Čikeš, Siniša Štork, Sofia Ameli Gojić, Neda Martić, Iva Krušić, Sonja Runje, Tamara Franetović Felbinger, Martina Menegoni (Ivanica) i brojni drugi.

Operu “Adel i Mara” skladao je Hatze 1932. godine, dugo nakon svoje prve kratke opere “Povratak“ koja je, pod utjecajem Mascagnija, nastala još 1910. godine. Prvi je put izvedena u Ljubljani 1932., a u Zagreb je došla samo godinu dana poslije. U Splitu je prvi put izvedena tek nakon Drugoga svjetskog rata, a posljednji put ju je na scenu, nakon 20 godina pauze, postavila 2011. godine Dora Ruždjak Podolski. Glazbeni teoretičari često tvrde da je ova opera nepravedno zapostavljena, što je točno jer se rijetko izvodi u domaćim kazalištima. Iz nje se na koncertima povremeno izvodi tek arija “O, Splite grade, teško uzdisanje”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 05:48