Najstarije komunalno kazalište u Europi sagrađeno na katu hvarskog Arsenala još daleke 1612., nakon gotovo dva desetljeća obnove vraća se svome gradu.
U srijedu u 20 sati počela je višednevna svečanost otvaranj, koja će u nazočnosti visokih gostiju potrajati do 3. svibnja. Hvarani s ponosom ističu da će programom biti povezana najvažnija razdoblja njegove duge povijesti i živom igrom započeti novo poglavlje kazališnog i društvenog života u gradu podno Španjole.
Kazalište i Arsenal predstavljaju iznimno vrijedan kompleks nacionalne baštine, a ono bez ikakve dvojbe zauzima značajno mjesto u povijesti europskih kazališta uopće. Budući da je tijekom 20. stoljeća bilo samo nužno održavano, ukazala se potreba sanacije i revitalizacije ovog spomenika najviše kategorije, što je bio zahtjevan i složen proces koji se oduljio gotovo 20 godina.
Voditelji radova
U tom smislu obavljena je vrlo složena statička sanacija cijelog objekta, rekonstrukcija krova i krovne konstrukcije te sanacija i restauracija interijera prizemlja i prvog kata s kazalištem. Radove su vodile stručne službe Konzervatorskog ureda u Splitu te nadležne službe Grada i vrsni restauratori.
Sanacija samoga kazališta obavljena je prema projektu dipl. ing. arh. Tomislava Krajine. Na razini Grada već je na početku donesena odluka o namjeni cijelog objekta u svrhu kulture, dok detaljni projekt namjene nikad nije donesen. Hvarski gradonačelnik Rikardo Novak više je puta izjavio da je ukupno u obnovu kompleksa uloženo više od 30 milijuna kuna, od čega je veći dio išao iz gradskog proračuna.
- O kvaliteti obnove Arsenala i Kazališta puno se pričalo i pričat će se... Smatram se zaslužnim upravo za gradnju najvećih “novotarija” u povijesnoj zgradi – dizala, ovješenih garderoba ispod pozornice sa sanitarijama, suvremene rasvjetne i audioopreme, grijanja, hlađenja i još puno toga... Izvođačima i publici sve to treba! Neka nam obnovljeno kazalište potraje još stotine godina – kaže profesor Milan Lakoš, jedan od doajena hvarskog glumišta, o nekim elementima obnove.
Njihovo kazalište je, objašnjava hvarski gradonačelnik, ishodišna točka hvarske kulture, a njegovo otvaranje od neprocjenjivog značenja za život grada, ali i za baštinsku i kulturnu scenu čitave Hrvatske. Ipak, radove bi teško uspjeli okončati bez pomoći hrvatske Vlade, koja je prošle godine za dovršetak ovog kapitalnog projekta izdvojila 6,2 milijuna kuna.
Tri dana svečanosti
Prvog svibnja je, nakon svega, u našoj otočnoj turističkoj metropoli svečano i nitko se posebno ne osvrće na sve prijepore struke u vezi sa zahvatima unutar same zgrade. Građani su naposljetku zadovoljni, jer je hvarsko povijesno kazalište obnovljeno i restaurirano s ciljem da ponovno postane živi prostor u kojem će se izvoditi predstave, održavati koncerti, plesovi i svečanosti.
Svečanost otvaranja održava se u okviru tradicionalnih 46. dana hvarskog kazališta, znanstvenog skupa u organizaciji HAZU-a, Književnog kruga Split, udruge Hvarsko pučko kazalište i Grada Hvara, uz potporu Ministarstva kulture. Sam početak svečanosti obilježava vrlo zanimljiv program “Ova lipost uzorita grihota bi da se stara”, što ga potpisuje Jure Radnić, mladi Hvaranin sa zagrebačkom adresom, glumac i asistent na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti.
Upravljanje zgradom
– Ceremonija sadrži isječke iz najvažnijih predstava u izvedbi Hvarskog pučkog kazališta (Prikazanje života sv. Lovrinca, Ribanje i ribarsko prigovaranje) i Dramskog studija mladih Hvar (Romeo i Julija, Jur ni jedna na svit vila). Također, glazbenim brojevima sudjeluju i gradske klape Galešnik i Bodulke te GSU Stella Maris Hvar. Cijela svečanost zaokružena je narativima iz povijesno-kulturno-umjetničkog aspekta Hvarskog kazališta, koje je za ovu prigodu napisala dugogodišnja kustosica kazališta profesorica Mirjana Kolumbić – ističe Radnić.
Danas, u suradnji s Ministarstvom kulture RH, u najstarije hrvatsko kazalište stiže jedna od najvećih svjetskih stručnjakinja za ranu glazbu, proslavljena muzikologinja dr. sc. Katarina Livljanić, sa Sveučilišta Sorbonne. Ona će sa svojim međunarodno priznatim ansamblom Dialogos izvesti uglazbljenu dramu “Judita”, prema tekstu oca hrvatske književnosti Marka Marulića. Trećeg dana svečanosti u kazalištu bit će izveden “Stori letrat”, nastao prema zapisima hvarske pjesnikinje Lucije Rudan Perinić, u režiji još jednog Hvaranina, prerano preminulog Marina Carića te izvedbi jedne od naših najstarijih i najnagrađivanijih amaterskih kazališnih družina – Hvarskog pučkog kazališta.
Građani, baš kao i sve brojniji turisti, očekuju i skori zamah 58. hvarskih ljetnih priredbi, jer će uz održavanje predstava kazalište kao svojevrstan kulturni dragulj svakodnevno biti otvoreno i za posjetitelje. Dakle, gosti će imati prigodu upoznati se s rijetko viđenim artefaktima, važnim dokumentima i predmetima, da bi stekli uvid u hvarsku povijest i značenje.
Hvarska javna ustanova u kulturi uskoro bi trebala preuzeti upravljanje i zgradom Arsenala i kazalištem, pa će oni cjelogodišnjim dramskim i glazbenim programom, kulturnim i zabavnim događanjima, opet zasigurno postati središte društvenog života u Hvaru.
NA KATU IZNAD ARSENALA Neobično mjesto za jedno kazalište
Dok su najmoćnije gradske sredine Europe podizale improvizirana kazališta od drvene građe, pa je takav bio i znameniti Shakespeareov Globe u Londonu, daleko od kulturnih centara, u drevnoj hvarskoj komuni izgrađeno je 1612. godine kazalište od čvrstog kamena, kako bi trajalo vjekovima i, prema zamisli kneza Pietra Semitecola koji je u ime Venecije upravljao Hvarom, označavalo trajan mir i slogu plemića i pučana, koje su više od stoljeća razdirali socijalni sukobi, ponekad vrlo krvavi i nepomirljivi. Stoga je ovaj inteligentan i za Hvar zaslužan knez iznad ulaza u teatar dao uklesati natpis “ANNO SECVNDO PACIS MDCXII - Druge godine mira 1612.” Semitecolo je smjestio kazalište na vrlo neobično mjesto; iznad Arsenala, monumentalne kamene građevine s velikim ulaznim lukom, koja je služila kao zaklon za galiju i skladište brodske opreme. Arsenal je građen između 1292. i 1331., a u XVI. stoljeću na istome mjestu gradi se novi koji su, čim je završen, spalili Turci 1571. godine. Obnovljen je i nadograđen 1611. godine za vrijeme Semitecola, te je uz sjeverno pročelje 1612. dograđen Fontik, skladište za žito, nad kojim je Belvedere, terasa iz koje se ulazilo u teatar. Kameni otočni teatar s pravom se ponosi titulom jednog od najstarijih u Europi - uz “Teatro Olimpico” u Vicenzi iz 1585. i “Teatro all’Antica” u Sabbioneti, koji je podignut 1588. godine - tijekom 407 svojih godina bilo je dostojanstveno središte hvarskog društvenog i kulturnog života s važnim mjestom u povijesti svjetskog kazališta.
Hvarani su je uspjeli pretvoriti u reprezentativnu zgradu gotovo tri stoljeća prije ostalih. U vrijeme kad je teatarski svijet bio privilegij u prvom redu patricijskog sloja, hvarsko kazalište bilo je mjesto u čijem su životu sudjelovali i pučani.