Zatvaranje Pločnika sinoć je na tu bitnu adresu zagrebačke urbane scene privuklo mnogo ljudi.
Svakog tko je tu večer kročio unutra dočekao je gromoglasan pljesak, bio je to ponešto simboličan aplauz istomišljenika te podrške Pločniku, miješao se s lošim osjećajem zbog najavljenog zatvaranja još jednog bitnog mjesta zagrebačke scene.
Ovog ljeta, 13. srpnja, Pločnik bi slavio osam godina, osam godina kako je dobrim dijelom promijenio atmosferu Črnomerca, kvarta u kojem su radili, nametnuo se kao mjesto okupljanja i dobrih sadržaja, zaorao brazdu, ostavio trag, bio je to prostor gdje se stalno nešto događalo, gdje ljudi vole dolaziti, što zbog glazbe što zbog drugih kulturnih i društvenih sadržaja.
Zatvorili su u subotu navečer, točno sedam i pol godina otkako su s velikim ambicijama i entuzijazmom otvorili prostor.
Ovdje je godišnje bilo oko 150 događaja, organizirali su koncerte, DJ programe, promocije glazbenih izdanja, knjiga, bile su ovdje i filmske projekcije, na pjesničkim večerima okupljali su se pjesnici i ljubitelji poezije, dobro su im bili posjećeni i pub kvizovi, izvodili su se stand up komedije i razne druge predstave. Sadržaja u Pločniku od prvog dana nije manjkalo.
Pločnik kao dnevna soba
Taj prostor bio je spoj dnevne sobe i kreativnog huba. Svi događaji bili su besplatni.
"Financirali smo ih od poslovanja ugostiteljstva, doslovno otkidali od svojih usta, kako bi cijela priča držala vodu. Pločnik je dokazano oživio društveno-kulturni život zapadne periferije šireg gradskog centra, koji prethodno u tom smislu kao da i nije postojao. Ljudi su svakodnevno dolazili ovamo iz raznih dijelova grada, neki i iz udaljenih kvartova", rekao je nekoliko sati prije zatvaranja Pločnika Vedran Meniga, idejni pokretač i tvorac koncepta Pločnik te direktor tvrtke Pozitivan ritam.
Meniga ističe: "Mi za zatvaranje Pločnika ne optužujemo Grad Zagreb. Komunicirali smo s njima, oni su pokazali razumijevanje za naš problem kao i Gradska četvrt Črnomerec. No, Grad Zagreb nema ingerenciju nad privatnim prostorima, Grad Zagreb nije kriv zato što mi moramo zatvoriti. Prostor je u likvidacijskom postupku i taj postupak ima pravni tijek, prostor nasljeđuje osnivačica tvrtke Marinpex, supruga preminulog vlasnika.
Iako Grad Zagreb nije utjecao na ovu situaciju, ostaje činjenica da je odluku o ukidanju MTU-a donio upravo Gradski ured za gospodarstvo. Na istu odluku smo se žalili u postupku koji je trajao posljednjih nekoliko mjeseci, a istu je potvrdila viša instanca pod Ministarstvom turizma, što je tijelo Vlade, i nad kojim Grad Zagreb također nema ingerenciju. Inicijativa za zatvaranje Pločnika pokrenuta je prije godinu dana i nju provodi predstavnica stanara zgrade u kojoj se Pločnik nalazi, u Međimurskoj 21."
Dosad su se na istoj adresi, otkad je Pločnik otvoren u zgradi, izmijenila tri predstavnika stanara.
"S prethodnima nismo imali nikakvih problema, nego smo razvijali ugodnu suradnju i suživot u kvartu. No sadašnja predstavnica, umjesto da štiti interese stanara zgrade, zapravo štiti isključivo svoje interese i nalazi se u sukobu interesa, a o nama širi klevete i laži.
Na tjednoj bazi se zovu inspekcije i policija zbog buke. Došli smo do toga da mi koji živimo od glazbe više nemamo glazbu u prostoru, ljudi u Pločniku borave, piju, razgovaraju, ali nema reprodukcije glazbe.
M smo tri godine tražili prostor u kakvom sad radimo. Jer, u toj zgradi su bili isključivo poslovni prostori, baš zbog toga smo i odlučili tamo napraviti Pločnik, jer zgrada je u večernjim satima i vikendom uvijek prazna, nema stanara.
Ali, predstavnica stanara počela je u zgradi otkupljivati poslovne prostore i prenamjenjivati ih u Airbnb apartmane za iznajmljivanje", kaže Meniga.
Podrška Grada
Dodaje da je predstavnica stanara sad vlasnica prostora koji s Pločnikom dijeli zid.
"Prvo smo ponudili da od nje unajmimo taj apartman svaki dan kad mi imamo program, što je tri, četiri puta tjedno. No nije pristala. Nakon toga smo napravili nova testiranja pojačala, prošli ateste na buku za prostor kafića, uložili smo i značajna sredstva u izolaciju prostora, a pokazalo se da nije moguće izolirati klupski prostor u podzemlju bez ogromne investicije, jer je to problem same zgrade. Ponudili smo da o našem trošku izoliramo njezin apartman. Ni to nije prihvatila.
Stručnjacima za izolaciju rekla je da njoj odgovara da se to ne napravi, a našem osoblju je često komentirala da imamo vrlo atraktivan prostor. Tako da logično zaključujemo da se radi ciljano i planirano da nas se izbaci van", objašnjava Meniga.
U međuvremenu su iz Grada Zagreba poručili da su svjesni da bi eventualno zatvaranje Pločnika predstavljalo velik gubitak za kulturnu scenu grada te pozvali sve zainteresirane strane da nađu način da do toga ne dođe.
"Budući da se radi o privatnom vlasništvu, Grad Zagreb nema nikakve mogućnosti utjecati na likvidacijski postupak koji vodi likvidator. Grad nije stranka u postupku i morao je postupiti prema zahtjevu pravnog predstavnika vlasnika prostora.
Pozivamo stoga na dogovor podzakupca, zakupca, vlasnika i likvidatora kako bi ovaj, sad već kultni klub na zapadu grada, nastavio s radom kao značajan kulturni prostor na Črnomercu.
Ako dogovor ne bude bilo moguće postići, ukazujemo na mogućnost da se Pločnik, kao i drugi gospodarski subjekti, jave na natječaj za najam poslovnih prostora koji Grad Zagreb namjerava objaviti još ovaj mjesec."
Pločnik je polivalentni, multifunkcionalni prostor.
Na prvom katu su prodavali ploče, tamo je i sjedište nezavisne izdavačke kuće PDV (Prekomjerna doza vinila). PDV je u posljednjih deset godina objavio više od sedamdeset izdanja domaćih autora. "To će reći da ukupno više od dvije stotine domaćih autora, ako se uračunaju svi autori u glazbenim sastavima, dakle ta velika brojka ljudi na neki način u suradnji s nama preko Pločnika traži svoje mjesto pod suncem", govori Meniga objašnjavajući koliko je mreža Pločnika razgranata.
Na prvom katu Pločnika radio je kreativni ured organizacije Pozitivan ritam, otamo su se bavili dogovaranjem i realizacijom programa za mnoge klupske prostore, festivale. "Takvih na godišnjoj razini ostvarujemo mnogo više nego što u godini ima dana. U istom kreativnom uredu kroz čitavu godinu dogovaraju se i pripremaju ine potrebe za realizaciju više od deset festivalskih događaja tijekom ljetne sezone na jadranskoj obali, na više različitih lokacija."
Sve to podrazumijevalo je povremeni angažman nekoliko stotina sezonskih radnika, koji su, kaže Meniga, svi prijavljeni i legalno plaćeni, uz davanja i doprinose.
"Jako pazimo da je sve legalno i čisto, sve ovo vrijeme trudimo se ostati samoodrživi u nelakom području nezavisne kulture. Zapravo, uvijek više dajemo nego što nam ostaje s obzirom na visoku poreznu stopu i iznose koji odlaze na doprinose i davanja. Utoliko je dodatni šok da nas se zatvara uz argument nepostojeće legalnosti, iako niti jedna inspekcija, a redovno su nas obilazili zadnju godinu, nije našla ništa sporno ili nezakonito", dalje će Meniga pa se vraća na, kako kaže, "proces tjeranja Pločnika iz zgrade u Međimurskoj 21".
"Predstavnica stanara ima svoju ulogu i prateću naknadu, i razočaravajuća je situacija što su nadležne institucije pozitivno reagirale na prijave u kojima ista kroz sukob interesa, uz vrlo upitne metode, koje uključuju klevete i lažna prijavljivanja, čisti prostor za osobnu poslovnu korist. Mjesecima su nam pozivane inspekcije. Nerijetko je dolazila i policija. Bilo je čak i nekoliko racija u kojima su detaljno pretresali naše goste, i to mjesecima dok otkupljeni poslovni prostor predstavnice stanara uopće nije legaliziran, a njegova je vlasnica prijavljena na drugoj adresi."
Problem je, kaže, i širi, drži Meniga. "Nismo mi jedini u kvartu koji proživljavamo ovakve probleme, i drugi stanari, kao i poslovni prostori, s istom osobom proživljavaju razne slične situacije.
Unatoč legalnom poslovanju kroz dugi niz godina, u čemu sastavni dio čini zapošljavanje, i plaćanje svih popratnih obaveza, zbog te jedne osobe koja je u sukobu interesa ugroženo je naše pravo na rad."
Što će sad biti?
"Najvjerojatnije ćemo morati otpustiti dio ljudi koji su zaposleni u Pločniku. Sve se to događa u zemlji koja ima problema sa zapošljavanjem, održavanjem posla i rentabilnošću, uz masovni broj ljudi koji i zbog ovakvih razloga napuštaju Hrvatsku, jer su im onemogućeni osnovni uvjeti rada, unatoč tome što rade legalno, poštuju zakone."
O sad spornom ugovoru o zakupu Meniga kaže:
"Interesantno je da nam se osporava ugovor o zakupu, makar svih ovih godina istim tijelima uredno plaćamo sve dadžbine. Kroz zadnjih gotovo godinu dana, od kada traje sve ovo, pojavile su se mnoge situacije koje ukazuju na moguću korumpiranost unutar institucija, na razinama na kojima se donose određene odluke. To nije ništa nepoznato, vrlo smo svjesni gdje živimo.
Ovim se poslom bavimo od ratnih dana, s početka 1990-ih, krenuli smo u doba kad i nije postojala klupska, festivalska ili infrastruktura nezavisne kulturne scene, te se cijelog života bavimo stvarajući ‘nešto iz ničega‘, uz sve popratne poteškoće. S ovom pričom nismo išli u javnost jer smo vjerovali u legalnost svog poslovanja, kao i pravne argumente da bismo mogli nastaviti s radom, a sad smo uvjereni da je trenutni ishod ove priče dobrim dijelom prouzročen i zbog nepoštivanja postojećih pravnih i zakonskih regulativa u Hrvatskoj."