Bezvremenski umjetnik David Bowie bio je jedan od najintrigantnijih glazbenika našeg vremena, a njegov život i danas je izvor inspiracije mnogima. Zvukovi Bowiejevih remek djela u nekima bude sjećanja na mladost, a u drugima poriv za kreativnim istraživanjem i izražavanjem. Glazbenik je poznat po svom osebujnom kreativnom izričaju koji nikad nije bio fiksan, već podložan promjenama vremena i ishodima raznih kreativnih eksperimenata. Počast Bowiejevom životu i genijalnosti odali su umjetnici diljem svijeta, kroz razne oblike umjetnosti, a ove nas godine očekuje još jedno putovanje kroz život preminulog glazbenika.
Moonage Daydream novi je dokumentarni film o David Bowieju koji će se premijerno prikazati sljedećeg mjeseca u sklopu 75. filmskog festivala u Cannesu. Film će uključivati dosad neobjavljene snimke iz Bowiejevih osobnih arhiva što ga čini prvim dokumentarcem o Bowieju ikad kojem je dopušteno korištenje osobnog vlasništva preminulog glazbenika.
Film Moonage Daydream režirao je Brett Morgen, poznat po dokumentarcu o Kurta Cobainu, Montage of Heck. Ovaj projekt, koji je u procesu proizvodnje i montaže posljednjih pet godina, opisan je kao spoj koncertnog dokumentarca i "eksperimentalne kinematografske odiseje", a pratit će Bowiejevo glazbeno, kreativno i duhovno putovanje. Njegov osobni život i glazbeni rad bit će u fokusu radnje, a cijeli film bit će vođen Bowiejevom naracijom. Bowie je svoju kreativnost primarno kanalizirao u film i glazbu no kroz svoj život eksperimentirao je i s drugim umjetničkim formama kao što su ples, slikanje, gluma i kazalište.
David Bowie snimio je preko dvadeset albuma uključujući album ''Blackstar'' koji je objavljen samo dva dana prije njegove smrti. Svirao je više od deset instrumenata, uključujući gitaru, violinu, violončelo, piano i mnoga druga. Malo je za reći da je bio pravi multidisciplinarni umjetnik koji svojom teatralnošću, odvažnom energijom i originalnim stilom nikad nije propustio držati pažnju publike.
Film Moonage Daydream, koji je dobio ime po pjesmi s Bowiejevog albuma iz 1972. godine ''The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders From Mars'', prikazat će sadržaj izdvojen iz tisuću sati nikad viđenog materijala, 48 glazbenih djela te koncertne i originalne studijske snimke. Tim ljudi koji stoji iza soundtracka filma uključuje i Bowiejevog dugogodišnjeg glazbenog producenta Tonyja Viscontija.
Prava na prikazivanje novog filma kupili su produkcijska kompanija Neon, Universal i HBO Documentary Films.
Neon će film objaviti u SAD-u, a projekcije u sklopu visoko-rezolucijskog Imaxa očekuju se samo za odabrana tržišta. U međuvremenu, Universal će film objaviti na međunarodnoj razini. HBO Documentary Films posjeduje prava za streaming na području sjeverne Amerike te prava na kabelsku reprodukciju, a na televiziji će se film premijerno pustiti u proljeće 2023. godine.
Prikazom glazbenikovog života kroz umjetnost filma u prošlosti se posebno bavio režiser Francis Whatley koje je režirao čak tri filma čije su centralne teme Bowiejeva karijera i život. Film ''David Bowie: Posljednjih pet godina'' iz 2017. godine pružio je uvid u posljednjih pet godina Bowiejeve karijere te prikaz njegovog povratka produciranju glazbe. Film je nastavak na Whatleyjev film iz 2013. ''Prije slave'' u kojem istražuje najvažnijih pet godina karijere preminule rock zvijezde. Dvije godine kasnije imali smo priliku pogledati film ''Pronalaženje slave'' u kojem nas Whatley upoznaje s Bowiejevom ranom karijerom, od ranih 1960ih do smrti njegovog alter ega Ziggyja Stardusta u 1973. godini.
Vrlo brzo nakon glazbenikove smrti u 2016. godini snimljen je film ''Bowie: Čovjek koji je promijenio svijet'' koji je režirala Sonia Anderson. Film odaje počast preminuloj ikoni te prikazuje njegov put od skromnog početka njegove glazbene karijere do ostvarenog i priznatog umjetnika u kojeg se izgradio.
Iako impresivna, Bowiejeva glazbena karijera nije jedino što ga čini povijesno važnim umjetnikom i javnom osobom. Njegov otpor prema konformiranju društvenim očekivanjima te javno istraživanje vlastitog rodnog i spolnog identiteta te seksualne orijentacije, pomicali su granice onoga što je tada bilo definirano ''društveno prihvatljivim''. Bowie je otvoreno razgovarao o mogućnosti da njegova seksualna orijentacija nije isključivo hetero. Početkom 1970ih u jednom je intervjuu izjavio da je gay, na što se kasnijih godina osvrnuo i rekao kako je to izmislio. Prihvaćanjem i izražavanjem svoje ženstvene strane Bowie je poljuljao čvrsto ukorijenjene definicije muškarca i tradicionalne rodne uloge te normalizirao prisutnost muškog i ženskog principa unutar svakog ljudskog bića, neovisno o spolu. Glazbenika je bilo teško definirati i strpati u određeni okvir, a upravo to ga je činilo posebnim te jačalo temelje za velike, pozitivne društvene promjene. Bowie se dugo godina borio s ovisnosti o drogama o čemu je također javno raspravljao te samim time ponovno otvorio javnu raspravu o još jednoj stigmatiziranoj temi.
Odlikovale su ga transparentnost i otvorenost te je bio utjelovljenje vizionara, punog inovativnih ideja. Davida Bowieja mnogi su smatrali čovjekom koji je bio ispred svog vremena. Legendarni umjetnik preminuo je u svojoj 69. godini nakon duge bitke s rakom no njegov nezaboravan duh živi i danas zahvaljujući neprocjenjivom umjetničkom radu koji je ostavio iza sebe i brojim društvenim promjenama koje je potaknuo. Osim što se njegov utjecaj osjeća na kolektivnoj razini, Bowie je dotaknuo živote mnogih pojedinaca na intimnoj, kreativnoj i emocionalnoj razini te nastavlja biti inspiracija koja ne poznaje granice vremena.