ŠTO DONOSI NOVA KONCERTNA SEZONA? Opet Pogorelić i jedna rijetka opera

Zagrebačka koncertna sezona utihnula je sredinom srpnja kada su završile upola skraćene Zagrebačke ljetne večeri. Koncertnu tišinu tek je tu i tamo prekidao ciklus Orgulje zagrebačke katedrale i mini, dvodnevni nastupi Zagrebačkih solista, ambiciozno nazvani festivalom. A da odmor neprilagodljivih organizatora traje i traje, svjedoči i početak nove sezone tek u zadnjoj trećini rujna.

Simfoničari HRT-a

Velika dvorana Lisinski otvara vrata sezoni 24. rujna koncertom Simfonijskog orkestra HRT-a pod vodstvom neumornog Pavla Dešpalja, a dan za danom slijedi i Simfonijski orkestar Čajkovski, pa otvorenje sezone Zagrebačke filharmonije. Koncertni ciklusi Simfonijskog orkestra HRT-a, Filharmonije, Svijeta glazbe i mnogih drugih većih i manjih ansambala su nakon “rupetine” pomno planirani. U Majstorskom ciklusu Simfonijskog orkestra HRT-a, koji otvara ciklus od dvanaest koncerata, kao izvodilačke snage ističu se prvorazredni dirigent mlađe generacije Ivan Repušić, violinistička nada Marin Maras, nepogrešive pijanistice dvije generacije: Martina Filjak i Dubravka Tomšić, violončelist i novi šef-dirigent simfoničara Enrico Dindo, a ciklus se dosjetio i hrvatskog inozemca Aleksandra Kalajdžića, generalnog muzičkog direktora Opere i Filharmonije u njemačkom Beielefeldu, gradu malo većem od Splita, kojemu je kralj praška za pecivo Dr. Oetker od prvih zarada umjesto trgovačkog centra izgradio koncertnu dvoranu sa 1500 mjesta. Ciklus Konconijer donosi suradnju HRT-ova Orkestra i Zbora sa izazovnim djelima Pärta, Szymanovskog, Weilla, kao i doista raritetnu koncertnu izvedbu opere “Ljubav i zloba” Vatroslava Lisinskog. S tri koncerta uglavnom hrvatskih autora nastoji se ponovno pokrenuti nikad zaživjeli “gluhi” prostor Studija Bajsić.

Glazba na travnjaku

Zagrebačka filharmonija se drži svojih, u nezgodnim vremenima uspješno formuliranih ciklusa “crven-bijeli-plavi”. Umjetnički je savjetnik iskusni dirigent Dmitrij Kitajenko, odličan dirigent koji je lukavo, unatoč ponudi da bude šef, to izbjegao i isposlovao brojne koncerte u sezoni. Na ostalima se ciklusi oslanjaju na provjerenu pouzdanost činovničkog Leopolda Hagera i vođa sličnog profila neprijeporne pouzdanosti, ali i upitnosti umjetničke naravi. Filharmonija navodno izlazi i na maksimirske travnjake, a s filmskom glazbom i u kino Europa da uživo prati nijemi film Charliea Chaplina.

Filharmonijska sezona nudi nove izazove provjerenim mladim snagama međunarodne karijere: Ani Vidović, Ljubomiru Puškariću, Lovri Merčepu, a šansa je ponuđena članovima orkestra u ulozi solista.

Rezidencijalni kompozitor s mandatom od dvije sezone još ove godine ostaje ugledni skladatelj Davorin Kempf. Nakon mnogo godina ističe se i izbor kapitalne Bachove Muke po Mateju. Filharmonija se na svojim mrežnim stranicama nekrologom oprašta i od preminulog kratkotrajućeg šefa dirigenta Franka Shipwaya, pristojnog dirigenta uvelike falsificirane umjetničke biografije.

Orkestar Čajkovski

U predstojećoj koncertnoj gužvi Svijet glazbe najavljuje i nepoznatu nam Makedonsku filharmoniju, Ciriški komorni orkestar, Strasburšku filharmoniju, Orkestar RAI Torino i komorne sastave kojima veliki prostor dvorane Lisinski nikako ne izlazi ususret. Ostalo je rezervirano za Hrvatski glazbeni zavod, a u trendu divljenja svemu što dolazi “iz svijeta” je izravni prijenos premijera iz Metropolitana gdje se mora biti viđen. Popularni ciklus Lisinski subotom igra na kartu jakih orkestara i imena. Tako je najavljen i Orkestar Čajkovski, Nacionalni francuski orkestar, Birminghamski simfoničari, svjetski hornist Radovan Vlatković, teško nadmašiva sopranistica Natalie Dessay te autoritativni Ivo Pogorelić koji za provjeru novopridošlu publiku plijeni neponovljivo osobitom izvedbom uvijek istih koncerata.

Glazbeni zavod, uza sve druge, okupirat će i na europskoj sceni sve izražajniji Hrvatski barokni ansambl s još jednim novim susretom sa svojim dobrim duhom violinistice Catherine Macintosh.