Ovakvi nas koncerti čine dijelom Europe

ZAGREB - Franz Liszt je, kažu, uz sebe uvijek imao dvije knjige: u jednom džepu Danteovu Božansku komediju, a u drugom Goetheova Fausta.

Pothvat orkestra

Ispričao mi je to preksinoć u Lisinskom maestro Nikša Bareza nakon što je sa Simfonijskim orkestrom HRT-a izveo jednu od dvije Lisztove simfonije koje su ispale iz tih velikih skladateljevih džepova. Naime, jedine dvije Lisztove simfonije nose naslove Dante i Faust. Maestro Bareza se prihvatio one veće, nadahnute Goetheovim spjevom.

Simfoniju Faust Liszt je izgradio kao tri tematski međusobno povezane simfonijske poeme od kojih svaka dočarava jedan od tri glavna lika: Fausta, Margaretu i Mefista. Lisztova je genijalnost osobito došla do izražaja u završnom stavku, u kojem je duh bez vlastitog oblika i svojstava predstavljen kao izobličenje svih onih karakternih tema koje portretiraju Fausta sa svim njegovim komešanjima duše. I Faustovu simfoniju Liszt je završio mirnom i veličanstvenom vizijom blaženstva pridodajući u finalu velikom orkestru još i orgulje te muški zbor i tenora solo. Oni nastupaju kao Chorus mysticu iz Fausta s filozofskim stihovima o prolaznosti i vječnosti, o Vječnom Ženstvu koje sve pokreće.

Bio je to sam po sebi vrlo važan i značajan koncert u godini u kojoj svijet slavi 200. godišnjicu Lisztova rođenja. Ali, bio je to i po dosezima izvedbe jedan od većih trenutaka hrvatske glazbene kulture, a osobito Simfonijskog orkestra HRT-a koji je dao svoj maksimum. Naravno, maksimum bilo kojeg hrvatskog orkestra još uvijek ne znači i savršenstvo, ali iznimno dojmljiva izvedba ovog silno zahtjevnog djela predstavlja doseg visoke kvalitete, ne samo prema hrvatskim standardima. To se odnosi i na Zbor HRT-a i na solista Opere zagrebačkog HNK Stjepana Franetovića koji je u posljednji trenutak uskočio umjesto oboljelog Krešimira Špicera.

Izvrstan pijanist

Što znači ruka šefa-dirigenta izvrsno se čulo već i u prvim taktovima kompaktnih gudača u Lisztovom Prvom koncertu za klavir i orkestar u Es-duru koji je izveden u prvom dijelu večeri. Mladi pijanist, Austrijanac Christopher Hinterhuber solističku dionicu je izveo točno, jasno, nadahnutoi uvjerljivo. Preksinoćnji je koncert barem na dva sata Zagreb učinio čvrstom točkom velike kulture koju su ispisivali i uglazbljivali prometejski likovi poput Goethea i Liszta.