Dirigent Ivan Repušić, šef dirigent Orkestra münchenskog radija, prvi stalni dirigent Deutsche opere u Berlinu, te promicatelj hrvatske klasične glazbe u svijetu, ravnao je opernim gala koncertom kojim se otvorila kazališna sezona zagrebačkog HNK na čelu s intendanticom Ivom Hraste Soče. Gost nezapamćeno senzacionalnog početka sezone - koji je pratio i videowall ispred kazališta s prijenosom za građane na trgu ispred kazališta - bio je svjetski tenor Piotr Beczała. Uz Orkestar i Zbor Opere, nastupili su solisti Dubravka Šeparović Mušović, Valentina Fijačko Kobić, Helena Lucić Šego, Lana Kos, Marija Kuhar Šoša, Ivana Lazar, Emilia Rukavina, Luciano Batinić, Ozren Bilušić, Domagoj Dorotić, Filip Filipović, Stjepan Franetović, Siniša Hapač, Ljubomir Puškarić, Davor Radić, Siniša Štork i Davor Nekjak, koji su se poprilično "raspištoljili", a o orkestru da ne govorimo. Na pozornici su se, uz referencu na prvu opernu premijeru sezone, Verdijeva "Nabucca" u režiji Giancarla del Monaca, izmjenjivali iznimno raspoloženi solisti u repertoaru od Mozarta, preko belkanta do Offenbacha i Bizeta, dok je Verdi, osim kroz "Nabucco" bio predstavljen kroz još nekoliko opera. Od domaćih skladatelja na programu je bio Lisinski, gdje je zvjezdani gost pjevao "Zorko moja" iz "Porina" Vatroslava Lisinskog uz, biseve iznenađenja. Gost Piotr Beczala podignuo je publiku na noge nakon izvedbe arije Nessun dorma iz Puccinijeve "Turandot", dok je na drugom bisu, na "Libiamo" iz Verdijeve "Traviate", publika pljeskala kao u Musikvereinu, da ju je maestro morao smirivati u toj večeri koja je nestvarno ličila na muziciranje u nekom razvikanijem europskom glazbenom središtu.
Znači li dolazak Ive Hraste i moguće planove o gostovanju hrvatskih opera po svijetu, što je preporučio u američkom The Arts Fuse online magazinu Ralph P. Locke, profesor emeritus muzikologije na Eastman School of Music Sveučilišta u Rochesteru, recenzirajući CD "Ere s onoga svijeta" koji je Repušić snimio s domaćim solistima, Zborom HRT-a i Münchenskim radijskim orkestrom? - Snimka CD-a naše najpoznatije i najizvođenije opere, ‘Ero s onoga svijeta‘, doživjela je velik broj sjajnih recenzija, uključujući i spomenutu. Opera HNK već je gostovala na nekim važnim festivalima poput onog u Wiesbadenu. Vjerujem da će se nova intendantica brinuti i o tom segmentu, iako su i nakon korone gostovanja u cijelom svijetu u padu. Trebalo bi nastojati iskoristiti šansu kod gostovanja umjetnika i ansambla u svijetu promicanjem hrvatske baštine, pronalaskom mogućnosti da strani umjetnici izvode hrvatsku glazbu, povećanjem produkcije snimanja hrvatskih djela u zemlji i inozemstvu - govori maestro.
Radeći galu, maestro gostu je dao domaću ariju, "Zorko moja". - Piotr Beczala je rado pristao otpjevati ariju Porina iz istoimene opere Vatroslava Lisinskog, što je lijepa gesta i jako se radovao koncertu i suradnji sa zagrebačkim kolegama, kao i zborom i orkestrom - odgovara.
U gala programu nisu bile samo arije, nego kvarteti, seksteti i okteti, a sve da se pokaže snaga domaćeg kadra. Maestro se osvrnuo i na poziciju HNK na karti Europe.
- HNK Zagreb ima jako kvalitetne ansamble te velik broj sjajnih opernih solista i to je potencijal koji se mora iskoristiti pametnim odabirom programa, kvalitetnim i promišljenim postavljanjem novih produkcija i povećanjem broja predstava, kako bi se svi ansambli HNK mogli razvijati. Važno je i nastojati povezivati se s ostalim kvalitetnim opernim kazalištima u inozemstvu i koristiti prilike koje nude gostovanja na međunarodnim festivalima - preporuka je dirigenta.
Repušiću je ova i iduća glazbena godina u znaku nekoliko debija. Debitirao je kao dirigent u Staatsoper Unter den Linden ravnajući "Rigolettom", uskoro ima debi u Bavarskoj operi s koncertom otvorenja sezone, kao što će u Deutsche operi iduće godine, gdje je prvi gost dirigent, debitirati sa svojim prvim Wagnerovim "Lohengrinom". Drugim riječijma, "probija" vagnerijanski repertoar, djelujući glazbeno u vagnerijanskom "staništu".
- To je čast i odgovornost, pogotovo kad su u pitanju središta poput Berlina, Bayreutha, Münchena i Dresdena, u kojima se Wagnerova glazba doživljava na najvišem mogućem nivou. Već sam dirigirao ‘Tannhäusera‘ i ‘Ukletog Holandeza‘ u Berlinu te imao priliku osjetiti tu tradiciju, kvalitetu i snagu izvedbe. Osjetio sam onaj ‘stolz‘, ponos, koji Nijemci imaju prilikom izvođenja i slušanja njemačke glazbe - govori o iskustvu vagnerijanskog muziciranja u Njemačkoj. Nakon CD-a "Ere s onoga svijeta", izdanja BR Klassika s Hrvatskim glagoljaškim rekvijemom Igora Kuljerića te Gotovčevom "Himnom slobodi" - isto je izdanje, u izvedbi sopranistice Kristine Kolar, tenora Erica Laportea, mezzosopranistice Annike Schlicht i baritona Ljubomira Puškarića, sve uz Zbor bavarskog radija i Orkestar münchenskog radija pod Repušićevim ravnanjem, nagrađeno International Classical Music Awardom (ICMA), koji zovu i Oscarom glazbe - maestro planira Frankfurtu predstaviti glazbu Dore Pejačević.
- Sa Simfonijskim radijskim orkestrom iz Frankfurta trebao sam debitirati 2020. Zbog korone koncert je morao biti otkazan, tako da će moj debi biti 2. i 3. ožujka 2023., i to dva dana prije 100. godišnjice smrti naše najveće skladateljice, Dore Pejačević. Upravo je blizina termina koncerta i obljetnice bila povod da pokušam pronaći način da s tako sjajnim orkestrom predstavim njezinu sjajnu simfoniju u Frankfurtu. Drago mi je da je vodstvo orkestra prihvatilo moj prijedlog i vjerujem da će se simfonija Dore Pejačević moći doživjeti u punini. Predviđen je i direktan prijenos preko njihova stream kanala - najavljuje.
U maestrovu su umjetničkom stilu prisutni i novi načini muziciranja, pa su tako mnogi koji su bili na gala večeri u povodu 30 godina državnosti u HNK svjedočili da takva furioznost i preciznost u završnici "Ere" i nije svakidašnja. Glazba je, uostalom, neka divlja zvijer i svaki je ozbiljan dirigent kroti na svoj način. Koliko je tu važna misao skladatelja i libretista, a koliko je važna dirigentova osobna emocija, manja ili veća za neku skladbu...
- Važno je i jedno i drugo. Temeljita priprema, čitanje partiture, skladateljevih oznaka, produktivne probe s ansamblima, kao i iskazivanje emocija koje glazba potiče, u nama produktivcima i kod publike - reći će.
Mnogi hrvatski mlađi pjevači rade u Njemačkoj, pa i u svijetu, ali kao da dirigenata nemamo dovoljno u novom i srednjem naraštaju. Ili dovoljno umješnih, zbog čega je osjećaj da je nakon Nikše Bareze i Lorisa Voltolinija nastala grozna praznina.
- U kraće vrijeme izgubili smo nekoliko dirigentskih velikana poput Voltolinija, Dešpalja, Bareze, Šuteja, koji su bili zaslužni za kvalitetu, razvoj glazbenog života u Hrvatskoj i promociju u inozemstvu. Sada se treba usmjeriti na to da se na pametan, konstruktivan, pedagoški način pronađe mogućnost pružanja prilika mladim, sposobnim dirigentima da češće rade s orkestrom i stječu iskustvo. Tu treba imati strpljenja i razumijevanja na obje strane, a mladi dirigenti moraju imati radne navike, biti strpljivi i angažirani u pronalasku rješenja koja će im omogućiti daljnji razvoj, poput majstorskih tečajeva, odlazaka na pokuse velikih dirigenata i slično. Dirigent trči maraton, a ne na 200 metara - smatra.
Sopranistica Netrebko, optuživana za bliskost s ruskim režimom, nastupa po nekim europskim kućama. U Austriji i Njemačkoj izbile su demonstracije zbog njezina nastupa kojeg i dalje neće biti u Metu.
- Nisam dovoljno upoznat sa slučajem Anne Netrebko da bih davao bilo kakve konkretne izjave, ali u principu sam protiv bilo kakvih zabrana vezanih uz umjetnike i njihovu slobodu izražavanja. Na nama je umjetnicima odgovornost da služimo umjetnosti, da nam je ona u središtu interesa - zaključuje Ivan Repušić.