Milenijalci i službeno više nisu mladi – zaključak je to nakon ovogodišnjeg izdanja Super Bowla, u čijem su poluvremenu ove godine nastupili 50 Cent, Dr. Dre, Snoop Dogg, Eminem, Mary J. Blige i Kendrick Lamar.
Poluvrijeme ovog velikog natjecanja uvijek ima atraktivne glazbene nastupe, a u percepciji Amerikanaca su producenti uvijek ciljali na glazbenike koji će zadržati pažnju njihovim roditeljima, koji su prikovani za TV. Ciljana publika su ove godine pak više bili oni iz generacije streaminga, rođeni od 1980. do 1995. godine.
Na internetu se razvila cijela rasprava oko toga je li to doista tako. Bizarna bitka pretežno se vodi na Twitteru, a u njoj sudjeluju i takozvani boomeri, kao i milenijalci.
Debatu je zapravo pokrenuo NBC, koji je i prenosio Super Bowl. Ta medijska kuća je na Twitteru objavila da je poluvrijeme ovog masovnog natjecanja ove godine "ciljalo na nostalgiju milenijalaca". Brojni su se milenijalci rugali starijima od sebe jer im navodno nije sjela činjenica da su reperi dobili priliku nastupiti na ovom prestižnom sportskom eventu, kojeg je uživo pratilo 29 milijuna Amerikanaca.
Prozvanom se našla generacija X (u posljednje vrijeme češće nazivana boomerima), rođena u periodu od sredine 60-ih pa do 80-ih, koja tvrdi da su zaboravljena generacija, te da mlađi nisu svjesni da su rap i hip hop žanrovi nastali upravo u njihovoj mladosti.
"Brisanje generacije X iz ove rasprave je prilično ludo jer su upravo oni stvorili hip hop", napisao je filmaš Bree Newsome.
Odgovorio mu je Gary Striewski, novinar američkog sportskog kanala ESPN:
"Slušajte, boomeri, otjerali ste nas milenijalce iz svojih domova. Generacijo Z, vi pak mislite da su milenijalci stari. Ovo je poluvrijeme bilo za nas, dozvolite nam da ga prisvojimo", napisao je.
Milenijalcima je jedan od glavnih argumenata kako se radi o "njihovoj" glazbi jer je većina izvedenih pjesama nastala oko 2000. godine, kad su oni bili u tinejdžerskoj dobi, zbog čega su sigurno "bili nahypeani na tu glazbu više od generacije X".
Iako je ova rasprava zanimljiva, podaci sa streaming servisa pokazuju da je ona ujedno i pomalo besmislena.
Kolega Aleksandar Dragaš nedavno je baš pisao tekst o tome kako su "glazbenici dinosauri" slušaniji na popularnim streaming servisima od novije produkcije, što bi u prijevodu značilo da je dobna granica postala prilično irelevantna kada se priča o demografiji i žanrovima.
"Ispalo je da su publisheri dobro 'odvagnuli' kupnju prava odavno etabliranih autora jer najnovija statistika otkriva da čak 70% streaminga u Americi otpada na glazbu stariju od 18 mjeseci, a u Kanadi čak 80%. Prema jednom istraživanju, 200 najslušanijih pjesama, najčešće novih hitova da budemo iskreni, ipak tvori samo 5% prihoda jedne streaming platforme. Ostalih 95% donosi takozvana ekonomija dugog repa jer milijuni korisnika streaming platformi sluša i puno druge, a ne samo nove 'hit' glazbe, pa tako i 'oldies but goldies' muzike. I, opet gle vraga, ne čine to samo 'starci' koji su skužili streaming, nego i klinci koji otkrivaju 'muziku svojih roditelja', a možda i svojih 'baka i djedova'. Naime, još su najčešći korisnici glazbenog streaminga ljudi od 15 do 29 godina, zatim oni od 30 do 44, ali znatno raste i udio starijih od 45 pa i 55 godina. Slično stanje iskazuje top-lista najprodavanijih albuma u 2021. godini na 'kupi-prodaj' internetskoj stranici discogs.com i lista najprodavanijih naslova na LP pločama u Velikoj Britaniji 2021. godine, a to su prije korone potvrđivale i koncertne turneje. Primjerice, da Aki nije umro, Parni valjak bi koncertima i ove godine pregazio konkurenciju", ukazao je Dragaš.