Još mjesec, dva, i službeno možemo zaplakati nad cijelom jednom godinom provedenom bez noćnih klubova. Nisu, doduše, oni sve vrijeme bili zatvoreni, no lice clubbinga se zahvaljujući koroni prilično promijenilo. “Plesni podij u funkciji prostora za ples nije dozvoljen”, ikonična je rečenica koja je vrištala sa svih portala označavajući pobjedu birokracije nad slavljenjem slobode, glazbe i prijateljstva, uz objašnjenje: u opasnosti smo od smrtonosnog virusa.
Apsolutnoj slobodi, koja je u samoj srži ideje kvalitetnog clubbinga, kao da je netko obukao korzet, jedan od onih kakvi su se nosili na dvorovima 19. stoljeća, pa nasilno zategnuo niti: ne pričaj s nekime tko je za drugim stolom, stavi masku dok ideš do toaleta ili šanka, partijaj u automobilu ili kakvom kavezu, i to sve u takozvanom Pepeljuga terminu - do ponoći.
Klaberi su zbog toga svega, prošla je, evo, već skoro cijela godina, stali rame uz rame s kovačima, četkarima, poplunarima, lončarima i kazanđijama te se pridružili listi starih i zaboravljenih zanata.
No sve je to, naravno, stvar perspektive, individualnog entuzijazma i snalažljivosti. U ovim su teškim vremenima blagoslovljeni su oni koji imaju tolerantne susjede i kuhinju s otokom na koji mogu postaviti opremu za svog kućnog DJ-a, pa čak i fingirati backstage. Neki su to od preduvjeta za organizaciju kvalitetnog kućnog partija, sve dok se on održava u skladu s mjerama te okuplja do deset ljudi iz samo dva kućanstva.
Party doma, jasno, nikada neće biti poput onoga u klubu. Logistički je vrlo zahtjevno (a sada se ni ne smije!) u nečiji dom nakrcati količinu ljudi koja obično kroz večer cirkulira prosječnim, pa čak i omanjim klubom. Teško i da bi koji susjed tolerirao bas koji ne samo da se čuje ušima, nego vibrira kroz cijelo tijelo. Puno je tu i drugih nejasnoća. Partijanje doma donosi priličnu pomutnju u partijanersku terminologiju. Potpuno se, primjerice, izgubila granica između partija i aftera. Nitko više ne zna kada točno završava party, a počinje after. S obzirom na to da nema promjene lokacije, postali su istoznačnica.
Teška su vremena koja zahtijevaju ispušne ventile. Psiholozi preporučuju zdravu prehranu, tjelovježbu i bilo koje druge aktivnosti koje potiču izmjenu energije, a među njih se svakako uklapaju glazba i ples. Ako ste među onima koji su odlučili postaviti DJ opremu u svoju kuhinju te se na taj način nositi sa stresom, ili o tome tek razmišljate, za savjete kako DJ-ati doma upitali smo Roberta Borosa, koji nastupa pod umjetničkim imenom Sicillio.
Robert je inače dio kolektiva Myuz koji organizira klupske večeri u Zagrebu, primarno u klubu Klub. Imaju prilično snažnu bazu fanova, a njihova je klupska večer prošle godine dobila nagradu Ambasador te je proglašena najboljom hrvatskom klupskom večeri. Preko zime Sicillio hara po Zagrebu, dok je ljeti resident DJ u klubu Steel koji je u vlasništvu Tome in der Mühlena.
- Osnovna DJ oprema sastoji se od laptopa, zvučnika, miksete i kontrolera. Ako od toga imate samo laptop i zvučnik, onda bih preporučio da nabavite još samo kontroler. On može funkcionirati sam, a za korištenje miksete potrebni su još i zvučna kartica te dva playera - objašnjava Sicillio.
Za prosječni kontroler, priča nam, treba izdvojiti oko dvije tisuće kuna.
- Osobno bih preporučio nabavku Traktora, ponajviše zato jer se uz svaki kupljeni kontroler dobiva i licenca za korištenje njihovog softvera, koji za miksanje koristi većina DJ-a u svijetu - govori.
Taj je program prilično jednostavan za korištenje. Glavno je sučelje podijeljeno na dva dijela, a u svaki od njih se stavlja jedna pjesma. Prva ide, a cilj vam je, što je ujedno i jedna od glavnih poanti DJ-inga, drugu spojiti s njom tako da prijelaz bude prirodan te da se čini da je cijeli set jedna priča, cjelina. Da biste bili uspješni u tome, vaša selekcija glazbe prije no što uopće stanete za DJ pult mora biti smislena.
- Glazbu je dobro posložiti u mape po nekoj logici. Grupirati pjesme koje su slične stilom, tempom ili razdobljem u kojem su nastale. Tako ćete se lakše snalaziti u svojoj glazbi i otprilike znati gdje su vam pjesme koje su prikladne za, primjerice, početak seta, a koje bolje odgovaraju za špicu ili kraj. Savjetovao bih da se pjesme biraju po osjećaju, no u Traktor softwareu postoji i takozvani ključ (eng. Key). Radi se o kombinaciji slova i brojeva koje vam govore o harmoniji pjesme. Po tome također možete procijeniti koje su od njih međusobno slične - objašnjava Robert Boros.
Jednom kada ste u program ubacili pjesme (ili, kako bi se u DJ slengu reklo, trake), spremni ste za stisnuti “play”. Kada ste to učinili, vaš set je počeo, prva pjesma svira, a u drugi dio svog software sustava možete odmah dodati i drugu pjesmu, koja će se kasnije priključiti prvoj. I onda počinje igra.
- Jedan od najčešće korištenih alata na kontroleru su knobovi (op. a. gumbovi koji se vrte, slični onima koje na radioaparatima koristimo za pojačavanje ili utišavanje) kojima se reguliraju tonovi. Postoje tri knoba: jedan upravlja visokim, drugi srednjim, a treći dubokim tonovima. Regulacijom tih tonova pjesme se mogu prilagođavati jedna drugoj, a oni se koriste i za stavljanje naglaska na određeni dio pjesme. Ako želite da do izražaja u pjesmi dođe bas, onda ćete pojačati duboke tonove, a utišati visoke. Ako biste, pak, istaknuli neki vedri vokal, onda ćete napraviti obrnuto - kaže Sicillio.
Tu je i filter.
- Kako na fotkama vidiš filtere za Instagram, tako u pjesmama čuješ filter s Traktora – objašnjava mi moj sugovornik DJ, pa odvrće knob za filter. Meni, laiku, čini se da se s filterom pjesma nekako stišala.
- Tako nekako. Stručno bi se reklo da filter reducira amplitudu frekvencije - kaže mi.
Filter se može koristiti kad god vam se to čini prikladnim, a može biti i koristan alat za ulazak u drugu pjesmu.
- Sve u DJ-ingu je stvar slobodnog izbora i procjene. Ne postoje konkretna pravila koja bi svi trebali slijediti, u tome i jest poanta, da svatko istraži i stvori svoj stil, način na koji interpretira glazbu. Ali, evo, primjerice, filter može dobro doći na tzv. breaku; to je mjesto u kojem se mijenja tempo pjesme ili u nju ulaze neki novi elementi. Da biste znali kada dolazi break, pogledajte equalizer koji je na vašem DJ softwareu. Kad se dogodi break, idealno je vrijeme za ubacivanje filtera i puštanje drugoj pjesmi da polagano ulazi – tumači Robert.
Kada miksamo, važan je i crossfader. On kontrolira kako će se pjesme koje se vrte u softwareu čuti na zvučniku. Drugim riječima, preko crossfadera odlučujemo hoće li publika istovremeno jednako glasno čuti obje pjesme koje miksamo ili će se, pak, jedna čuti više, a druga manje. Ovaj je alat vrlo koristan za prijelaze.
Dobro dođu i slušalice. Njih spojimo na kontroler, a na njemu pomoću tipke reguliramo što u njima želimo čuti.
- Možeš narediti da čuješ prvu pjesmu, drugu pjesmu ili obje dok sviraju paralelno. To je važno za snalaženje, slušalice služe za svojevrsni preview onoga što ćeš pustiti publici. Korisne su i kada, na primjer, samo po imenu ne prepoznaješ neku pjesmu, a htio bi je pustiti, pa je poslušaš da potvrdiš kako ona zvuči – objašnjava Boros.
Nikako ne treba zaobići ni definiciju BPM-a.
- To je brzina trake. Da bi set funkcionirao, sve pjesme moraju biti na istom broju BPM-a - kaže. BPM-ovi su dijelom povezani i s pomalo zloglasnim “Syncom”.
- Sync je tipka koja slaže beat na beat kako bi se dvije pjesme preklapale. Beatovi se vrlo jednostavno mogu poklopiti i u softwareu ili na playeru, no “Sync” je dobra opcija za početnike koji se uz njega ne trebaju brinuti hoće li ispasti iz ritma - kaže Robert, pa dodaje: - I to je to!
- Tehnologija danas čini DJ-anje prilično jednostavnim. Zapravo je najvažniji dio posla postala kvalitetna selekcija pjesama koje ćete svirati, a tehnički dio gotovo svatko može savladati. Naravno da profesionalni DJ-i imaju cijeli niz trikova i napredne načine korištenja tehnologije, no osnovni koraci doista nisu teški. Neki najpoznatiji elektronski glazbenici, recimo, istovremeno miksaju četiri trake. Tu nema plesanja za DJ pultom, samo vrtiš. Ali je u Hrvatskoj i Europi po klubovima standard da se svira na dva kanala, s dvije pjesme, pa se svi prilagode tome – objašnjava Robert.
Pitam ga i što bi savjetovao onima koji možda još nemaju zvučnik za po doma.
- Nema potrebe za nekim prejakim zvučnicima! Recimo, moji koje imam doma nisu valjda nikada pojačani na više od 30 posto svojeg kapaciteta. Oni koji planiraju DJ-ati doma trebaju znati i da svaki zvučnik koji se spoji na kontroler dobiva još 20 do 30 posto snage i iz njega izlazi bolji zvuk jer kontroler u sebi ima zvučnu karticu - kaže.
Gratis savjet?
- Ako ćete svirati doma, svakako aktivno radite na održavanju dobrosusjedskih odnosa.