"Hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima nije u skladu s europskom Direktivom"

Hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima nije u skladu s europskom Direktivom, niti je u funkciji hrvatskih glazbenika i pravnog sustava, rečeno je na Međunarodnoj konferenciji o digitalnim pravima u glazbenoj industriji u četvrtak u Zagrebu.

Istaknuti domaći i međunarodni stručnjaci te osobe s dugogodišnjim iskustvom u radu glazbene industrije, poput direktorice europskih pravnih poslova Svjetske diskografske organizacija Kristine Janušauskaitėe, profesorice ugovornog i trgovačkog prava na King’s College u Londonu Mateje Đurović, izvršnog direktora Federacije talijanske glazbene industrije Enza Mazzae i drugih, zaključili su kako je Direktiva iskorištena da bi se u novi hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima uvrstila pravila koja su suprotna ciljevima postavljenim na europskoj razini, priopćeno je s konferencije.
Direktorica ZAPRAF-a Maja Vidmar Klarić istaknula je kako je na današnjoj konferenciji zaključeno da su najveći gubitnici novog Zakona hrvatski izvođači koji su novim pravilima pravno, ali i faktično stavljeni u nepovoljniji položaj.

Umjesto bolje zaštite izvođača i kreativaca u glazbenoj industriji, koji je bio jedan od ciljeva Direktive, ali i nesmetanog razvoja digitalnog tržišta i ulaganja diskografa, za izvođače i diskografe ostavljena su brojna otvorena pitanja, kazala je i precizirala da je to prvenstveno zbog ograničavanja njihove slobode izbora, reguliranja međusobnih odnosa te nametanja u taj odnos izvođačke organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja nema nikakve veze sa ulaganjem izvođača i diskografa u snimke, distribuciju niti sklopljene ugovore sa glazbenim digitalnim servisima.

Najveći pravni, ali i poslovni izazov, kako je istaknuto na konferenciji, uvođenje je retroaktivne odredbe u novi Zakon kojom se nameće obveza diskografima da naprave reviziju tisuće ugovora za nekoliko stotina tisuća snimaka, što je u praksi neprovedivo te potpuno anulira pravo vlasništva i raspolaganja odnosno iskorištavanja pojedine snimke, kao i sva ulaganja koja je diskograf imao na pojedinoj snimci kada ju je snimio i naknadno prilikom digitalizacije, digitalne distribucije, marketinga i ostalog.
Važnost ove konferencije, dodaje se u priopćenju, nije samo što je ona Hrvatsku prvi put stavila na europsku kartu glazbeno pravne industrije, već ona jasno ukazuje na sve negativnosti donesenog Zakona koji je izvan okvira EU direktive. Hrvatski će se sudovi zbog nedorečenog Zakona i retroaktivne odredbe, ukoliko je Ustavni sud ne ukine, naći u rješavanju brojnih nepotrebnih i skupih sudskih sporova, kaže se i zaključuje da su hrvatski izvođači žrtve novog Zakona.