FOTO: POVIJESNI DAN MUZIČKE AKADEMIJE Na svečano otvorenje Koncertne dvorane Blagoja Berse došli Berislav Šipuš, Vedran Mornar, Milan Bandić, Damir Boras...

ZAGREB - Svečanim otvorenjem Koncertne dvorane Blagoja Berse, velike središnje dvorane nove zgrade Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu (MA), opremljene vrhunskim tehnološkim rješenjima, u utorak je priveden kraju trinaestogodišnji proces projektiranja i izgradnje novog "hrvatskog hrama glazbe" na adresi Trg maršala Tita 12 u Zagrebu.

Okupljeni su velikim aplauzom pozdravili arhitekta Milana Šosteriča, autora projekta zgrade MA, a dobrodošlicu je posjetiteljima u novoj koncertnoj dvorani poželio dekan MA Dalibor Cikojević te zahvalio svima koji su pridonijeli izgradnji i dovršetku "nove velebne zgrade" Akademije, koja će "pomoći staviti Zagreb na kartu europskih i svjetskih centara glazbene i akademske izvrsnosti".

"Danas je značajan, gotovo povijestan dan za našu instituciju. Svečanim otvorenjem srca zgrade u koju smo uselili prije točno godinu dana, dvorane nazvane po Blagoju Bersi, velikom hrvatskom skladatelju, jednome od prvih profesora Muzičke akademije osnovane 1921., koji je udario temelje glazbeničkom profesionalizmu i odgojio čitav niz velikih hrvatskih skladateljskih imena, uspješno je priveden kraju san brojnih generacija studenata i profesora Akademije", kazao je Cikojević.

>>> FOTOGALERIJA Svečano otvorenje

Dvorana s 300-tinjak sjedala, opremljena posebnim podiznim platformama koje omogućuju smanjivanje i povećavanje pozornice i prostora gledališta prema potrebama djela koje se izvodi, zamišljena je i projektirana tako da zahvaljujući svojim mogućnostima postane ne samo središte pedagoškog procesa Akademije, nego i novo, prepoznatljivo središte zagrebačkog i hrvatskog kulturnog života, kulturno žarište grada Zagreba i prostor u kojemu će se održavati koncerti, te razne javne i kulturne priredbe kojima bismo željeli privući širu publiku u našu zgradu, napomenuo je.

Dvorana na raspolaganju ima dva koncertna klavira marke Steinway i Bösendorfer a, zahvaljujući promjenjivoj geometriji pozornice i gledališta, posebno projketiranoj orkestralnoj jami, te tehnološki naprednoj opremi koja obuhvaća uređaje promjenjive akustike, razne scenske elemente, podizne platforme, povlake, plesni pod, scensku rasvjetu, kino platno i projektor, kao i vrhunski opremljene video i audio režije, u njoj je moguće odvijanje i snimanje glazbenih, scenskih i stručnih događanja i skupova.

"S još tri manje dvorane, tonskim studijem, multimedijskom dvoranom, knjižnicom, čitaonicom, 51 učionicom, te 35 vježbaonica, naša se zgrada s pravom može usporediti s uvjetima na ponajboljim svjetskim akademijama", poručio je dekan Cikojević.

Besmrtan projekt

U ime Sveučilišta u Zagrebu, kao jednoga od partnera u projektu uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i Grad Zagreb, okupljene je pozdravio rektor Damir Boras. Osvrnuo se na komponentu izvrsnosti akademija zagrebačkoga Sveučilišta, "a posebno među njima upravo Muzičke akademije, koja je u sastav Sveučilišta ušla 1979. i koja zajedno s ostalim sastavnicama čini Sveučilište u Zagrebu sveobuhvatnim najvažnijim kulturnim entitetom u RH".

"Ta zgrada koju danas u potpunosti zaokružujemo bit će zalog budućnosti Sveučilišta, ali i sveobuhvatnog obrazovanja u Hrvatskoj, te našega identiteta ne samo u Europi nego i u svijetu", kazao je Boras.

Tehnički ministar kulture Berislav Šipuš prisjetio se "sa sjetom i zahvalnošću, svih koji danas nisu među nama a koji su također sanjali o ovakvome prostoru". "Siguran sam da će ono što će iz ovih prostora u budućnosti izlaziti još više pokazati onu izvrsnost koju generacije umjetnika Akademije pokazuju već desetljećima", kazao je Šipuš.

Tehnički ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar napomenuo je kako je u projekt uloženo ukupno 211 milijuna kuna, te se posebno zahvalio Gradu Zagrebu jer je imao sluha i viziju sudjelovati u projektu s polovicom sredstava, "što nije baš čest slučaj s gradovima". "Uvjeren sam da će Akademija opravdati povjerenje koje su joj Grad i ministarstvo ukazali", poručio je Mornar.

Svečanom je otvorenju nazočio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, u pratnji pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivice Lovrića i njegova zamjenika Tedija Lušetića. Osvrnuo se na povijest projekta, napomenuvši kako je sve počelo 2001., kupnjom stare zgrade Ferimporta za 30 milijuna kuna, te zahvalio svima, pojedincima i institucijama, koji su pomogli u njegovoj realizaciji.

Zaključio je prisjetivši se riječi Nobelovca Ive Andrića da "ljudi umiru dva puta: prvi put, kada umru fizički, i drugi, kada umru njihova djela". "Svi koji su sudjelovali u ostvarenju ovoga projekta nikada neće umrijeti, jer ovo ostaje za vijeke vjekova", poručio je Bandić.

Novo ruho Akademije u stvarnosti i filmu

Otvorenjem velike dvorane priveden je kraju proces rekonstrukcije i izgradnje nove zgrade Muzičke akademije prema projektu arhitekta Milana Šosteriča iz 2004., svečano useljene 30. rujna 2014., koja je na 12 tisuća četvornih metara raspoređenih na dvije podzemne i osam nadzemnih etaža dovela pod jedan krov svih osam odsjeka Akademije s njezinih 150 stalno zaposlenih, nekoliko desetaka vanjskih suradnika i 550 studenata, ranije raspoređenih na četiri gradske lokacije.

Osim glavnog projektanta zgrade Akademije arhitekta Milana Šosteriča, za dovršetak dvorane zaslužni su projektanti akustike Ivica Stamać, Hrvoje Domitrović i Kristijan Jambrošić (FER), projektant scenske rasvjete Boris Popović (ADU) i projektantica interijera arhitektica Vilina Vučinović iz tvrtke Jurcon.

Svečano otvorenje bilo je i prilika za podjelu priznanja zaslužnim profesorima MA uz zvuke Akademske svečane uvertire op 80 Johannesa Brahmsa, a otvorenje je uveličala i premijera 14-minutnog dokumentarnog filma "Novo ruho Akademije" u produkciji i realizaciji studenata Akademije dramske umjetnosti (ADU), "poklon dramskih umjetnika svojim dragim kolegama gazbenicima".

Sve je zaokružila praizvedba Akademske suite sedmorice autora, profesora Akademije, Mladena Tarbuka, Zlatka Tanodija, Dalibora Bukvića, Frana Đurovića, Vjekoslava Nježića, Ante Knešaureka i tehničkog ministra kulture Berislava Šipuša u izvedbi Simfonijskog orkestra MA pod dirigentskim vodstvom Mladena Tarbuka.

Cjelotjedni program događanja

U povodu otvorenja dvorane osmišljen je svečani tjedan čiji program svake večeri do 16. siječnja donosi po jedan besplatni koncert, a prvi će već u utorak navečer nastupiti studenti Muzičke akademije, koji će zajedno s orkestrom Zagrebačke filharmonije i uz solistički nastup saksofonista Aljaža Razdevšeka, pijanistice Ane Dadić te mezzosopranistice Ive Krušić i Eve Šulić na violini izvesti program Franka Martina, Camillea Saint-Saensa, Jakova Gotovca i Arama Hačaturjana. Koncertom će ravnati Tomislav Fačini i Davor Kelić.

U srijedu 13. siječnja u novoj dvorani nastupit će Zagrebački solisti, dok je dan kasnije u programu izvedba opere "Amelija ide na ples" Gian Carla Menottija, suradnja s kazalištem Mala scena.

U petak 15. siječnja Solisti Muzičke akademije nastupit će uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem Barbare Kajin i Ante Sladoljeva i uz solistički nastup violončelista Vida Veljaka i pijanista Rolanda Grlice. Posljednji je u programu svečanog tjedna koncert profesora i studenata MUZA-e "Vivat Academia! Discipuli et profesores" u subotu 16. siječnja.

Po završetku događanja u sklopu svečanog tjedna u novoj koncertnoj dvorani bit će izvedena i opera "Madame Buffault" Borisa Papandopula, suradnja četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu - Akademije dramske umjetnosti (ADU), Muzičke akademije (MA), Akademije likovnih umjetnosti (ALU) i Tekstilno-tehnološkog fakulteta (TTF) koja je osvojila nagradu glumišta za najbolju režiju opere u 2015.

U programu je i gostovanje Heschel kvarteta, Simfonijskog orkestra Akademije za glasbo iz Ljubljane, Autorska večer Alfija Kabilja u suradnji s ansamblom Cantus te druga glazbena i scenska ostvarenja.