Potkraj mjeseca zagrebački Muzej suvremene umjetnosti otvara veliku multimedijsku izložbu naslovljenu “Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma”.
A lani je za potrebe izložbe u MSU dopremljeno više od stotinu i dvadeset kutija arhivske građe skupljene za više od šezdeset godina djelovanja Zagreb filma, tj. kompletan arhiv iz zagrebačke Vlaške preseljen je u MSU.
Zagreb film osnovan je 1953., svega godinu dana prije Galerije suvremene umjetnosti (kako se tada zvao današnji Muzej suvremene umjetnosti), a pedesetih i posebice šezdesetih godina prošlog stoljeća Zagreb je bio važno europsko umjetničko središte: tada se pokreću Muzički biennale Zagreb, Nove tendencije i Genre film festival, a Zagreb je udomaćio mnoge međunarodne umjetnike, glazbenike i filmaše.
Povijest Zagrebačke škole crtanog filma blisko je vezana s poviješću Muzeja suvremene umjetnosti, odnosno Galerije suvremene umjetnosti, koja je okupljala umjetnike koji su ostvarili velike uspjehe u području animacije, poput Vladimira Kristla i Zlatka Boureka, ili pak intenzivno surađivali u procesu nastanka animiranih filmova poput Ive Dulčića, Aleksandra Srneca, Kamila Tompe i mnogih drugih.
knjige snimanja
Turbulentna vremena
Ovih dana u muzeju se užurbano pripremaju celovi, crteži, skice, fotografije, knjige snimanja, scenariji za filmove, kamere, projektori, razna korespondencija, diplome, nagrade, priznanja i puno drugih stvari koje je moguće staviti pod zajednički nazivnik arhivska građa, a koji pripadaju arhivu Zagreb filma.
“Naravno da je ovo samo jedan dio arhivske građe koji je stvaran tijekom šest desetljeća djelovanja Zagreb filma, institucije koja je proizvela oko 800 animiranih filmova, 600 dokumentarnih te 14 igranih i nagrađenih s više od 500 nagrada. Sjajna je to povijest koju nisu zaobišla turbulentna tranzicijska vremena devedesetih godina prošlog stoljeća u kojima ova vrijedna kulturna baština nije bila pošteđena uništavanja. Stoga danas arhivska građa koja je prije godinu dana dopremljena u MSU zaslužuje posebnu pažnju i stručnu obradu jer predstavlja važan izvor za proučavanje animiranih, dokumentarnih i igranih filmova”, govori kustosica u MSU Vesna Meštrić, sa Snježanom Pintarić, ravnateljicom MSU, i Simonom Bogojevićem Narathom, umjetničkim direktorom Zagreb filma, jedna od suautorica izložbe.
Dušan Vukotić (desno)
“Najvrjedniji i najljepši dio arhiva jesu celovi - folije s crtežima koje čine osnovu animiranog filma, potom skice, pozadine, knjige snimanja za animirane filmove. Zanimljivo je kako su se u počecima celovi, zbog nedostatka novca, nekada upotrebljavali i nekoliko puta. Kad bi jedan film bio snimljen, boja odnosno crteži sa cela bi se skinuli i pripremili za nove crteže, neki novi projekt. Usprkos tome sačuvane su tisuće celova među kojima su i celovi sasvim sigurno najpoznatijeg i najuspješnijeg serijala ‘Profesor Baltazar’, zatim serijala ‘Leteći medvjedići’.
Tu su, nadalje, celovi, crteži, knjige snimanja... za filmove kao što su ‘Vau-Vau’ Borisa Kolara, ‘Koncert za mašinsku pušku’ Dušana Vukotića, ‘Ljubitelji cvijeća’ Borivoja Dovnikovića, ‘Klizi puzi’ Zlatka Grgića, ‘Na livadi’ Nikole Kostelca, ‘Samac’ Vatroslava Mimice, ‘Mačka’ Zlatka Boureka, ‘Slike iz sjećanja’ Nedeljka Dragića, ‘Largo’ Milana Blažekovića, ‘Kuća br. 42’ Pavla Štaltera, ‘Neboder’ Joška Marušića i mnogi mnogi drugi…”, nabraja Vesna Meštrić.
Proces restauracije
Celovi se čuvaju u arhivu Zagreb filma, a u zbirkama muzeja poput Hrvatskog povijesnog muzeja ili Muzeja grada Zagreba također se čuvaju vrijedni celovi fimova kao što je “Surogat” Dušana Vukotića. Originalni negativi svih filmova čuvaju se pak u Hrvatskom državnom arhivu.
“Velik broj filmova je digitaliziran. Restauracija filmova je, pak, kompleksan, dugotrajan i skup posao. Proces restauracije obuhvaća uklanjanje prljavštine i mehaničkih oštećenja na filmskoj traci, uklanjanje titraja, stabilizira se slika, te ispravlja boja držeći se načela da se slika vrati u izvorni oblik. Filmska traka je osjetljiva i kada dugo stoji u neprimjerenim mikroklimatskim uvjetima, dolazi do njenog propadanja.
Vesna Meštrić, kustosica u MSU, sa Snježanom Pintarić i Simonom Bogojevićem Narathom jedna je od suautorica izložbe o Zagreb filmu
Na restauraciji filmova Zagreb filma sustavno se radi zadnjih devet godina, planirana je restauracija svih značajnih filmova Zagrebačke škole crtanog filma i visokokvalitetnih dokumentaraca”, kaže Vesna Meštrić.
Do sada je, dodaje, restauriran serijal “Profesor Baltazar”, zatim Oscarom nagrađeni “Surogat” Dušana Vukotića, “Vau-vau” Borisa Kolara, “Mačka” Zlatka Boureka, “Krava na mjesecu”, “Koncert za mašinsku pušku”, “Premijera”..., sve mahom nagrađivani, dobro poznati naslovi.
Iz knjige snimanja “Surogata”
“Restaurirani filmovi često se prikazuju na televiziji ili u posebnim programima na međunarodnim festivalima diljem svijeta”, kaže kustosica Vesna Meštrić i dodaje: “Crtež, boja, pokret zabilježeni na celovima zaista djeluju impresivno i često se mogu promatrati kao zasebna umjetnička djela.
To su kadrovi često puni različitih situacija, interakcija između likova, ekspresivne gestikulacije, što vas može nasmijati, rastužiti, zabrinuti, ali prije svega jako zabaviti. Mnogo još toga očekuje posjetitelje na izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti na kojoj će biti ispričana priča o fantastičnim svjetskim uspjesima naših animatora.”