U ponedjeljak počinje Animafest: Od čarobne Irske do staljinističkih čistki

Osnovan je 1972. kao čedo tada slavne Zagrebačke škole animiranog filma. U trenutku nastanka bio je tek drugi festival animacije na svijetu. Tijekom čitavog perioda hladnog rata bio je susretište zapada i istoka, te po važnosti drugi svjetski festival animacije iza Annecyja. Tijekom ovog stoljeća imao je i padova i uzdizanja, prihvaćao je trendove s uspavanim zakašnjenjem, lutao po zagrebačkim lokacijama, a lutao i s koncepcijama. Ipak - ostao je i do danas respektabilni A festival te je i dalje nesumnjivo najvažnija filmska smotra koja se odvija na teritoriju Hrvatske. Riječ je - dakako - o zagrebačkom festivalu animiranog filma - Animafestu.

A taj i takav Animafest otvara u ponedjeljak svoja vrata 33. put. Tijekom šest dana, zagrebačka će publika na novoj (i - nadajmo se - ne trajnoj) lokaciji Studentskog centra moći vidjeti izbor iz najboljeg što je ove godine proizvela svjetska animacija. Uz dva standardna natjecateljska programa - za dugi i kratki film - Animafest donosi tradicionalno natjecanje studentskog filma, potom panoramu novije hrvatske produkcije, te - kao novost - program VR projekata. Tu su, dakako, i retrospektive. Jedna od njih posvećena je švicarskoj školi animacije iz Luzerna, a druga ovogodišnjem dobitniku nagrade za životno djelo festivala. Tu nagradu - kojoj se ne bez razloga tepa da je Nobel animacije - ove godine dobiva slavni američki animatorski provokator Ralph Bakshi.

Ovogodišnja dugometražna konkurencija Animafesta nije velika: u njoj je samo šest dugih animiranih filmova. Među njima je vjerojatno najzvučniji "Wolfwalkers", novi film irskog animatora Tomma Moorea kojem su dva prethodna kino crtića - "Tajna Kellsa" (2010) i "Pjesma mora" (2015) - bili nominirani za Oscare. I novi Mooreov film uronjen je u magiju i folklor te nas vodi u pretpovijesnu Irsku čarolija i praznovjerja.

Drugi zvučni naslov dugometražnog programa stiže iz Rusije. Riječ je o filmu "Nos ili zavjera umjetnika" doajena ruske kinematografije Andreja Hržanovskog (1939). "Nos" se temelji na istoimenoj, slavnoj Gogoljevoj pripovijesti, ali i na slavnoj operi koju je Dmitrij Šostakovič 1930. skladao po Gogoljevom predlošku. Film Hržanovskog istodobno je animirana adaptacija Šostakovičeve opere, ali i priča o okolnostima u kojima je opera nastala te zgažena od staljinističke cenzure. Adaptaciju Gogoljeve priče Hržanovski je protkao zanimljivim anakronizmima, pa tako Gogoljevi likovi šmrču kokain, a carski se savjetnici voze u cadillacu. U dijelu filma koji se zbiva u SSSR-u 30-ih kao likovi se pojavljuju Staljin, političari iz Staljinovog kruga (Mikojan, Kaganovič, Ždanov, Molotov…), ali i tadašnji sovjetski umjetnici, poput Ejzenštejna ili Mejerholda. U jednoj od scena filma, Staljin i njegovi poltroni odlaze na premijeru Šostakovičeve opere i bivaju zgroženi kompozitorovim eksperimentalnim zvukom. Hržanovski u filmu rekonstruira hajku koja se podiže na Šostakoviča kojeg kolege optužuju za formalizam i odmicanje od naroda. "Nos" je posveta umjetnicima koji su stradavali u staljinističkim čistkama, a film je pun posveta i citata na rusku umjetnost, od Rjepina i Bulgakova do Maljeviča i Ejzenštejna.

Treća jaka atrakcija dugometražnog programa igra već prvi dan. Riječ je o filmu "Uništi to i odlazi iz ovog grada" poljskog autora Mariusza Wyliczińskog. Poljski je animator punih 11 godina radio ovaj vizualno čarobni film satkan od mozaički prepletenih karverovskih minijatura iz urbane svakodnevice kojima je provodna nit tema smrti. Autor Wylcziński film je napravio u uskoj suradnji s rock muzičarom Tadeuzom Nalepom čija muzika sugestivno prati film. Riječ je doista o remek-djelu, jednom od najboljih festivalskih filmova koji su ove godine igrali u Zagrebu.Uz spomenute, dugometražni program donosi filmove "Arhipelag" Kanađanina Dufour Laperrierea, "Elulu" Čileanca Gabriela Verduga Sota, te bioetičku parabolu "Cryptozoo" Amerikanca Lukea Shawa.

Veliko natjecanje kratkometražnog filma najstariji je, najugledniji, a tijekom dugih desetljeća i jedini natjecateljski program Animafesta. Ove godine, u tom su programu 44 filma iz 24 zemlje. Najviše filmova je iz Francuske (devet), te Španjolske (pet), no tu su i filmovi s manje uobičajenih destinacija poput Pakistana ili Irana. U konkurenciji je i troje hrvatskih autora. Od hrvatskih filmova, za nagrade se bore "Vidiš li ih i ti?" Bruna Razuma i "The Raft" Marka Meštrovića, ekološka alegorija u kojoj ovaj autor zanimljivo vezuje svoje vizualne, te muzičke interese. U konkurenciji je i hrvatska animatorica Lucija Mrzljak, ali s filmom koji je nastao u estonskoj produkciji. Potpisuje ga sa suautorom Mortenom Tšinakovom, a naslov filma je "Roda".

U obilju ostalih kratkometražnih filmova teško je išta izdvojiti, no vrijedi uočiti da je među filmovima kratkometražne konkurencije i novi rad dugogodišnje zagrebačke ljubimice. Riječ je o Engleskinji Joanni Quinn, koja na Animafest sa svojim radovima pristiže još od polovice osamdesetih, a u međuvremenu je zbog svog humora i autobiografske iskrenosti postala stvarna zvijezda kod publike Animafesta. Gledateljima će se sigurno svidjeti i njen novi film "Umjetnička posla". Junakinja filma je sredovječna majka koja je kao mlada zbog trudnoće odustala od umjetničkih aspiracija pa se sada po starije dane vraća staroj strasti, na nevjericu svog podebljeg muža i tinejdžerskog sina.

Kao zagrijavanje u Animafest, u nedjelju će navečer biti prikazan Bakshijev "Fritz the Cat"

Jedan od dugovječnih aduta Animafesta je i tradicionalna festivalska nagrada za životno djelo, nagrada kojoj je prvi dobitnik 1986. bio Kanađanin Norman McLaren, a drugi 1988. Chuck Jones. Od tada na ovamo, ta se nagrada pretvorila u svojevrsnog malog animatorskog Nobela. Ove godine ona će pripasti američkom autoru Ralphu Bakshiju (1938), autoru koji je imao enorman pop-kulturni utjecaj u kasnijoj fazi hipi pokreta. Njujorčanin krimsko-židovskog podrijetla, Bakshi se proslavio kad je 1972. snimio kultnog "Fritz the Cata", crtić za odrasle u kojem se bez pardona i cenzorskih ograda tematiziraju seksualnost, rasni odnosi i politička kontrakultura Amerike hipijevske ere. Tijekom 70-ih i 80-ih Bakshi se bavio i fantastičnim žanrovima pa je, među ostalim, još 1978. animirao Tolkienovog "Gospodara prstenova". Kao zagrijavanje u Animafest, u nedjelju će navečer biti prikazan Bakshijev "Fritz the Cat", na programu je još jedan autorov klasik ("Heavy Traffic“/Gužva, 1973), a u srijedu navečer u dvorani SC na programu je i javni razgovor s laureatom nagrade.

Animafest traje do subote 12. lipnja, a ove godine programi se zbivaju u kinu Tuškanac i dva kina u okviru SC-a (SC i Teatar Itd) koji odmjenjuju - nažalost, još uvijek zatvoreno - Kino Europa.