Projekti nominirani u kategoriji najbolje TV emisije za nagradu Jutarnjeg lista Zlatni Studio 2022. su ”Kolaži o laži”, “RTL Direkt”, “Provjereno”, “What’s up America” i “More”. I po formatima i po broju sezona međusobno su to vrlo različiti projekti. Nekima je to prva sezona, a drugi će uskoro proslaviti četiri desetljeća postojanja na malim ekranima.
Glasajte za nominirane u kategorijama za nagradu Zlatni Studio
Konkretno, kada je u pitanju velika rođendanska obljetnica, to se odnosi na HTV-ovu emisiju “More” ‘Whuz koji su mnoge generacije stasale. Taj tjedni magazin HTV-a pokrenuo je 1982. urednik TV centra Rijeka i Pula Branislav Bimbašić, a danas se ta emisija radi naizmjence iz HRT-ovih dopisništava u Rijeci, Splitu, Puli i Zadru.
- Vrijeme leti, idu dani i godine, kako bi rekao naš dragi umirovljeni snimatelj Branko Oužecki s kojim je naša riječka morska ekipa snimila nebrojeno puno lijepih reportaža za “More”. U svakom slučaju, za manje od mjesec dana emisija “More”, koja je s emitiranjem počela 10. siječnja 1982., proslavit će 40. rođendan! I već dugo slovi kao jedan od brendova HRT-a, a dva je puta dobila i nagradu Ministarstva pomorstva za promicanje pomorske znanosti i kulture. Bilo je još nekih nominacija, ali najdraža od svega nam je dugogodišnja naklonost gledatelja. Nema ljepše stvari nego kad vas nakon emitiranja reportaže ljudi nazovu i kažu: “Bilo je super!” Meni osobno, i nakon toliko godina, srce tada uvijek zaigra i osjećam se sretno - kaže Riječanka Odri Ribarović koja za “More” radi još od 1997. i koja je postala jedno od zaštitnih lica te emisije.
Omiljena emisija
Njezin kolega iz Splita Dominik Strize još je dulje u “Moru”. Počeo je kao novinar - naravno, kao i svi drugi, radi i za ostale emisije javne televizije - od 1994., a urednik je emisije koji se od 2007. u toj ulozi izmjenjuje s Frankom Jović Tonkli. U pravom zezantskom dalmatinskom tonu uzvraća nam kako nije iznenađen nominacijom, ali samo napola to govori u šali.
- Ne iznenađuje me, ipak je “More” u deset najgledanijih emisija na svim televizijama. Imamo i brojne nagrade, a naše priče često traže i prije emitiranja nedjeljom za Dnevnik HTV-a - ističe Strize. Ono što karakterizira “More” jest naklonost gledatelja, lijepa opća percepcija javnosti, zbog čega su njihovi novinari svugdje dobrodošli gosti.
- Ljudi su uistinu srdačni prema nama, zovu nas, šalju prijedloge i teme za priču. Događa nam se da na neki otok stignemo radi jedne priče, a vratimo se s tri. Lakše nam je tako raditi i za druge emisije jer kad nas ugledaju, mi smo njima odmah oni iz “Mora” - kaže Strize.
Odri Ribarović pitamo, pak, kako procjenjuje šanse “Mora” u utrci za Zlatni Studio.
- Kada se doma šalimo ili pričamo o nečemu zabavnom ili delikatnom, na pitanje “Što ti misliš kako će to biti?”, muž mi često u šali kaže: “Ne smijem ti reći!” Bilo kako bilo, počašćeni smo nominacijom i puno hvala svima koji smatraju da to zaslužujemo. I na kraju, naravno, srdačan pozdrav i dobro vam more - odgovara Ribarović.
Neobično iskustvo
Legendi novinarstva Goranu Miliću ovo nije prva nominacija, no jest njegovoj emisiji “What’s up America” koju je s Kombinat produkcijom napravio za HTV. U pet epizoda Milić je pretresao puno tema, i to tako da se prvi put nije maknuo iz Hrvatske. Bilo je to njegovo virtualno putovanje, prvo takvo jer zbog pandemije nije mogao putovati. Ipak, Milić se i u takvim okolnostima snašao “milićevski”, iskoristio svoje iskustvo i znanje zajedno s novim tehnologijama pa na kraju u seriji osigurao ekskluzivne intervjue s Woodyjem Allenom, Steveom Forbesom, Danom Priceom, Lukom Mišetićem i drugima.
- Da, ovo je najneobičnija emisija u mojoj karijeri zbog svih tih okolnosti. Neodlazak na ta mjesta, kombiniranje arhive, snimateljske ekipe iz Amerike s kojima mi upravljamo iz Hrvatske, dogovaranje tih intervjua. Napraviti cijeli serijal od pet emisija na taj način bilo je drukčije i riskantno. Bilo je straha hoćemo li uspjeti jer ja sam i inače skeptičan kada se emisija pretvori u priču s jednom osobom, pa onda s drugom, trećom, sve u sjedećem položaju i koliko god da uredite interijer, uvijek to izgleda konzervativno, dok hodanje po terenu uvijek donese drugačiju atmosferu, dozu nepredvidivosti - objašnjava Milić.
No, uspjeli su puno toga, pa i dogovoriti - doduše, telefonski - intervju sa slavnim redateljem Woodyjem Allenom.
- Uz očajnu vezu koja je pucala svako malo, ma svakih pet minuta, uspjeli smo napraviti intervju s njim, i to je bio jedini intervju u cijeloj godini koji je dao - ističe Milić.
Istraživačkom magazinu Nove TV “Provjereno” ovo također nije prva nominacija za Zlatni Studio. Štoviše, imaju već dvije osvojene nagrade za najbolju emisiju.
- Nama je to uvijek iznenađenje i velika čast! Jako smo ponosni na već osvojene, no bilo bi sjajno da u kolekciju nagrada stavimo još jedan kipić - odgovara Ema Branica koja je u proljeće ove godine preuzela vođenje “Provjerenog” nakon nenadanog odlaska Ivane Paradžiković iz emisije. Mati Barišiću povjereno je, pak, uređivanje tog magazina koji je ušao u svoju 15. sezonu emitiranja.
USKOK na djelu
- Snaga “Provjerenog” su priče i predani ljudi, reporteri i novinari, koji vole to što rade i u svakoj reportaži daju sve od sebe. Mi smo tim, a gledatelji to prepoznaju i nagrađuju povjerenjem na mnogo razina - naglašava Branica.
Na koje su priče iz ove godine najponosniji?
- Bilo ih je mnogo, a dvije su urodile USKOK-ovom akcijom: uhićenje direktora Gradskih groblja Zagreb i pad kriminalne mreže oko građevinskih dozvola na otoku Braču. Bila je tu i sjajna priča o tonama opasnog otpada u Dugom Ratu za koji mještani tvrde da ugrožava njihovo zdravlje. Trebao se sanirati prije 15 godina, a tek nakon naše priče država se digla na noge. Razotkrili smo i ilegalno odlagalište otpada u kojem će vam za 300 do 500 kuna zatrpati što poželite, i to na vodozaštićenom području. Naciju je rasplakao i dječak Darko. On i njegova trudna majka ostali su bez stupa obitelji, oca, ali i snova o novom domu. Uz pomoć dobrih ljudi, koji im sada pružaju potporu, njihov će dom postati bolji, baš kako je preminuli tata sanjao. Deda Ivek, koji živi sam u šumi, više nije sam. Naši gledatelji otplatili su mu kredit koji je gušio njegove minimalne financije, popravljaju mu dom i šalju na tone hrane i divnih poruka - nabraja nam Branica.
”RTL Direkt” u šestoj je godini emitiranja, a u Zlatnom Studiju su im, tradicionalno, glavni konkurenti kolege iz “Provjerenog”. Oni su dosad osvojili jedan Zlatni Studio, a Zoran Šprajc dva.
‘Nismo se slomili’
- Bila je to još jedna teška pandemijska godina, ali, kao i onu prethodnu, izvukli smo je najbolje što smo mogli, čak mi se čini da smo posljednje dvije godine bili profesionalno uspješniji nego u one mirne i sretne dane. Pandemija je nametnula svoj ritam izvještavanja i svoje teme, ali usprkos tome, nastojali smo našim gledateljima dati što više vijesti, priča i ljudi iz ostalih segmenata naših života i našeg društva. Bilo je i ružnih vijesti i suza, ali i smijeha i zafrkancije, uspješnih i pozitivnih ljudi, dobrih ljudi i dobrih vijesti. Nismo dali da nas epidemija slomi, teška vremena su iz naše ekipe, ali i iz cijelog RTL-a izvukla ono najbolje. O tome, eto, govori i ova nominacija za najbolju TV emisiju - kaže Šprajc.
Za “RTL Direkt” je 2021. bila vrlo zanimljiva godina. Mojmira Pastorčić počela je raditi “RTL Direkt”, i to petkom, što je bio najveći novitet, a pohvala emisiji stigla je i iz inozemstva jer je njemački RTL pokrenuo stranu inačicu “RTL Direkta” koji sada vodi Jan Hofer.
- “Direkt” petkom gledatelji su jako dobro primili. Mojmira ondje ima priliku dati sve najbolje od sebe i svoje osobnosti tako da se opet pokazuje da “RTL Direkt” velik dio svog uspjeha duguje jakim autorskim i voditeljskim osobnostima. Ali, i Mojmira i ja smo samo vrh tog brijega koji čini naša mala, ali odabrana ekipa - napominje Šprajc.
”Kolaži o laži” dokumentarni je serijal koji je nastao u produkciji nezavisne kuće Eclectica, a potpisuju ga Judita Gamulin i Nebojša Slijepčević. Serija je razrađivana godinama jer se producentica i začetnica projekta Rea Rajčić temom laži počela baviti još prije desetak godina, no tada su joj u fokusu bile laži u privatnim odnosima, ali taj fokus se u godinama koje su uslijedile promijenio. “Kolaži” su koncipirani kroz šest tematskih epizoda - lažne vijesti, lažne snimke, dokumentarni film, oglašavanje, teorije zavjere i virtualni identiteti.
Isprika Kovačevića
- Naravno da me je iznenadila nominacija jer ipak je nominirano samo pet emisija. To je elitno društvo. Serija je pripremana dugo i pažljivo, više od godinu dana. Sretan sam što su i publika i kritika prepoznali uloženi trud i nagradili hrabrost. Pokušali smo napraviti nešto inovativno i očito smo uspjeli - kaže Slijepčević.
”Kolaži o laži” na kraju su postigli lijep uspjeh, iako su prikazani usred ljeta kada i nema toliko gledatelja. Na platformi HRTi i bili su dugo najgledanija emisija.
- I HRT je shvatio da je pogriješio sa stavljanjem “Kolaža” u ljetni termin. Bruno Kovačević je javno priznao tu pogrešku i obećao da će serijal uskoro reprizirati u udarnom večernjem terminu. Što se tiče gledanosti, očekivao sam da će serija izazvati velik interes. Naime, bavi se temama koje su bitne za svakoga od nas, a pronašli smo i formulu kako da se ozbiljnim stvarima bavimo na zabavan način - odgovara Slijepčević.
“Kolaži” bi trebali dobiti i drugu sezonu, a što se tiče ove prve, u tijeku su pregovori o otkupu s nekoliko TV stanica u susjednim zemljama. Za kraj pitamo Slijepčevića kako procjenjuje šanse “Kolaža” za osvajanje nagrade.
- Konkurencija je vrlo jaka. Mislim da smo “dark horse”. Nitko ne očekuje da pobijedimo, pa će biti još slađe ako iznenadimo.
