Trajanje rata u Ukrajini nitko ne može predvidjeti, no izvjesno je da će se najkasnije naredne godine pojaviti novi film koji će dokumentirati sve što se tamo zbiva, a autor će mu biti Ukrajinac Sergej Loznica kojega kritika opisuje kao jednog od najznačajnijih suvremenih redatelja.
Loznica je svojim izvrsnim dokumentarnim filmom "Majdan" još 2014. zabilježio najznačajnije detalje događaja koji je potresao Ukrajinu te je u konačnici poslužio kao izlika Rusiji za napad na tu zemlju.
Bez autentičnih snimki s glavnog kijevskog trga na kojemu je izbila pobuna protiv proruskog predsjednika Viktora Janukoviča i koje je u film pretvorio Loznica bilo bi teško razumjeti sve ono što se danas zbiva u toj zemlji suočenom s ruskom agresijom.
Nakon toga je 2018. snimio igrani film "Donbas" koji je danas aktualan više nego ikada jer opisuje ponašanje proruskih vlasti u okupiranim dijelovima Ukrajine, ali i slabosti ukrajinskog društva u cijelosti koje s obje strane crte razdvajanja nemilosrdno eksploatiraju korumpirane strukture.
Aktualnost ukrajinske drame potaknula je organizatore ovogodišnjeg Sarajevo Flm Festivala (SFF) da svoj posebni program "Posvećeno" odrede upravo za Loznicu i njegove filmove.
Daleko od publike koja traga za filmskih zvijezdama i spektaklima, zainteresirani za "teške" teme u Sarajevu su tako mogli vidjeti retrospektivu Loznicinih filmova, uključujući tu "Babi jar. Kontekst", "Moja radost", "U magli" i "Noć u operi" no upravo onaj o Majdanu i Donbasu privukli su najveću pozornost.
Komentirajući tvrdnje poput onih da je svojim filmovima zapravo postao nekom vrstom proroka jer je anticipirao krvavi rat upravo je u Sarajevu kazao kako su njegovi suvremeni filmovi zapravo podsjetnik na tragične epizode iz povijesti, a o tome nitko ne razmišlja u kontekstu.
"Sve što se sada zbiva, zbilo se ranije u našoj povijesti. Bilo je tako i prije 100 godina kada je propalo rusko carstvo. I tada je prvi sukob i rat izbio u Donbasu", kaže Loznica.
Rad na novim projektima sada doživljava kao posebni izazov.
"Želim snimiti dokumentarni film o ratu u Ukrajini kao takvom, a razmišljam i o još jednom filmu koji će se baviti ratnim zločinima. Želim otkriti tko su ljudi koji su to učinili, odakle su došli i zašto su to učinili", kaže Loznica, ne skrivajući duboku emotivnu vezu s rodnom zemljom iako ističe kako se sada pretvorio u neku vrstu "lutalice" te su mu stoga domom postali različiti europski gradovi.
Komunicirajući s ljudima u Sarajevu poput starog znanca i dobrog susjeda Loznica jednostavno i bez posebnog ustručavanja govori o ratu u Ukrajini kako ga on doživljava.
Loznica je među onima koji misle da je invazija Rusije na njegovu zemlju dugo planirana i bila neizbježna, a to što je uslijedila u veljači ove godine tek je rezultat spleta okolnosti i procjena Vladimira Putina u čiju je logiku teško proniknuti.
"Putin je to na najavio u Muenchenu još 2007. kada je kazao da Ukrajina nije država. Problem je u tome što ga tada nitko nije shvatio dovoljno ozbiljno", kaže Loznica.
Pojašnjava kako ukrajinski teritorij za Ruse ima gotovo mitski značaj jer je Kijev "mjesto krštenja" ruskog carstva odnosno države koja ga je naslijedila pa je tako bio i logični plijen i cilj svakog ruskog vladara, svejedno je li riječ o Petru Velikom, Staljinu ili danas Putinu.
Putin i njegova ekipa iz nekadašnjeg KGB-a, uvjeren je Loznica, iskoristili su kolaps SSSR-a samo kako bi "demontirali" jednu vladajuću kastu, onu komunističku, kako bi je zamijenili samima sobom. No imperijalni način razmišljanja ostao im je isti i zajednički.
"Iza svega što se zbiva postoji neka ideja", kaže Loznica, pojašnjavajući kako postoje neke razlike no one su više tehničke naravi.
U slučaju sadašnjeg rata protiv Ukrajine čini mu se važnim istaknuti da je to "online rat" kojemu ljudi diljem svijeta svjedoče u realnom vremenu pa tako i svim strahotama koje se tamo zbivaju.
Podsjeća kako je trebalo više od dva mjeseca da svijet dozna o pokolju više od 30 tisuća Židova koje su nacisti 1941. počinili u Babi Jaru i što je ujedno tema njegovog filma o tom događaju. U sadašnjem se ratu o zločinima ruskih vojnika u Buči sve doznalo gotovo u nekoliko dana.
Putin je i to, pojašnjava Loznica, odlučio pretvoriti u neku vrstu oružja za razliku od prakse u SSSR-u koja je sve nastojala skriti i držati u tajnosti.
"On tim užasima koji se zbivaju i postaju odmah dostupni zapravo šokira, a to opet postaje sredstvo kojim on igra ovu svoju šahovsku partiju", opisuje Loznica svoje viđenje načina na koji funkcionira ruski predsjednik.
Na pitanje koliko rat odnosno ruska agresija na Ukrajinu još može trajati odgovara kako je to neizvjesno, no sigurno će se oduljiti još najmanje godinu dana. Rusija, kako upozorava, ima vremena i ona sigurno ima za cilju "gurati dalje i dalje", sve dok bude mogla.
Ključ završetka rata, uvjeren je, ipak nije u Moskvi nego na zapadu jer u biti sve ovisi o tome koliko su SAD i europske države spremne efektivno vojno podržati Ukrajinu i njenu obranu s obzirom da gospodarske i financijske sankcije nisu sredstvo koje može promijeniti Putinovu agresivnu politiku.
"Ukrajina treba vojnu pomoć i o tome hoće li je dobiti sve ovisi", poručio je proslavljeni redatelj.