Slučaj dodjele 6,5 milijuna kuna za dva filmska projekta tvrtki Studio Dim d.o.o. otvorio je pitanje sukoba interesa jer je suosnivačica te tvrtke Darija Kulenović Gudan istovremeno članica Upravnog odbora HAVC-a, javne ustanove koja je taj novac dodijelila.
Iako je producentica Darija Kulenović Gudan, kako je Jutarnji izvjestio, uvjerena je da nije u sukobu interesa jer ne može sudjelovati u izboru programa koje financira HAVC, pravno tumačenje Zakona o audiovizualnim djelatnostima, po kojem je HAVC osnovan, govori drugačije.
Naime, prema pravnom mišljenju odvjetničkog društva Hraste i partneri, sve osobe koji su članovi tijela HAVC-a, pa tako i članovi Upravnog odbora, ne bi smjele za vrijeme trajanja mandata na bilo koji način biti nositelji programa koji se prijavljuju na poziv HAVC-a, niti odlučivati o tim programima obzirom da bi to predstavljalo sukob interesa u smislu odredbe čl. 21. Zakona.
Nadalje, imajući u vidu odredbe Zakona, nameće se zaključak da bi takve osobe koji bi se pojavile kao nositelji programa Centra za vrijeme trajanja njihovog mandata, trebale biti razriješeni dužnosti koju obavljaju i to prije isteka roka na koji su imenovani. Prema pravnom mišljenju odvjetničkog društva Hraste i partneri, kojeg smo dobili na uvid, ravnatelj HAVC-a bio bi u obavezi pokrenuti postupak pri tijelu koje je imenovalo svaku od osoba za koju se smatra da je u sukobu interesa!
Stjepan Ćosić, predsjednik Upravnog odbora HAVC-a, najavio je, kako je Jutarnji pisao, da će istražiti taj slučaj.
SKANDAL S DODJELOM JAVNOG NOVCA ZA FILM Kako je HAVC tvrtki članice svog Upravnog odbora dao milijune
Ovaj slučaj sukoba interesa odjeknuo je upravo u toku izbora novog ravnatelja HAVC-a. Pored dosadašnjeg ravnatelja Hrvoja Hribara, kandidirao se i producent Boris Gregorić, a novog će ravnatelja izabrati Upravni odbor, kojeg je član Darija Kulenović Gudelj.
Kandidat za novog ravnatelja HAVC-a Boris Gregorić komentira kako mu je žao što se dogodilo da takve stvari moraju ići u medije, jer takve priče škode hrvatskom filmu i čine "medvjeđu uslugu" svima. "Legitimno je javiti se na natječaj ako imate dobar projekt ali nije legitimno da na natječaj ide osoba koja je u Upravnom odboru ustanove koja raspisuje natječaj. To nije sukob interesa, to je nešto još gore. Ja bih to krpom pobrisao i raščistio", komentirao je Gregorić.
U zakonu izrijekom stoji da ljudi koji su u tom tijelu ne mogu sudjelovati u natječaju, kaže Gregorić i dodaje da bi ravnatelj HAVC-a trebao tražiti njeno razjašnjenje. "To je sve jasno po zakonu, i svima je to jasno osim kolegi Hribaru. Zakonske regule postoje, potrebno ih se samo držati", kaže Gregorić.
Lordan Zafranović: To je jedan zatvoren krug ljudi koji godinama jedni drugima daju novac
Poznati redatelj Lordan Zafranović, autor 'Okupacije u 26 slika' i 'Pada Italije', prokomentirao je situaciju u hrvatskom filmu i HAVC-u: "Tu se godinama vrti jedan te isti zatvoren krug ljudi koji godinama jedni drugima daju novac. Tko nije u toj klapi - ne može ući. Radi se o sivim močvarnim ljudima i nitko tu ne može pristupiti. To je katastrofa. Jako velik novac se dijelu u HAVC-u, a gledatelja nema!"
"To su ozbiljne i skupe stvari, u filmu nema zezanja! Gledatelj je zakon i po tom se zakonu mora raditi. Radio sam u svim fazama filma i na akademiji u Pragu su me učili kako se radi film za publiku. Morate biti čvrsti, jasni, morate znati dramaturgiju... To je jedna ozbiljna situacija: ako nemate gledatelja, tko može redatelju odobriti novac za novi film", pita se Zafranović.
Lordan Zafranović, koji je diplomirao film i režiju na slavnoj praškoj filmskoj akademiji, već se godinama pokušava vratiti u hrvatski film, ali mu to ne uspjeva. "Odbili su mi jedan izuzetan projekt i rekli da nemaju novca za 'moje široke kadrove'. To je nešto novo u estetici filma, za to još nisam čuo!", oktriva Zafranović.
O konkretnom slučaju sukoba interesa Zafranović ne zna detalje, ali komentira kako je ovo "mala sredina i svi su u nekom kontra-interesu".
"U HAVC-u se dijeli velik novac i netko treba baciti pogled na to što se događa i zašto filmove ne rade veliki ljudi. Pogrešno je što se daje novac za po osam do deset filmova, a većina su debitanti. Trebalo bi raditi po tri filma godišnje, ali potpuno opremljena, s ozbiljnom ekipom, jer to je ono što Hrvatskoj treba", zaključuje redatelj Lordan Zafranović.