Špijunski film "Moonraker" iz 1979. godine koji pamtimo po četvrtom nastupu Sir Rogera Moorea u ulozi kultnog 007 te trećoj i posljednjoj bond izvedbi velške pjevačice Dame Shirley Bassey te akcijskim scenama. No, originalni scenarij Iana Fleminga, tvorca Jamesa Bonda, otkrio je dosad neobjavljeni tekst, uvelike se razlikovao od konačnog filmskog ostvarenja.
Fleming je, naime, 1956. godine, godinu nakon što je roman "Moonraker" objavljen, napisao 150 stranica dug scenarij za spomenti film. Glava britanske tajne službe ne zove se "M" te nije osoran lik kakvog su ga portretirali romani i filmovi, već je ljubazan gradski agent, a njegova zavodljiva tajnica Moneypenny nije dio priče, piše The Guardian.
"Ovo je prvi scenarij koji je Fleming napisao imajući na umu Bonda na velikom platnu. To je njegov jedini scenaristički pokušaj pa je njegov značaj velik. Riječ je o vrlo bondovskom scenariju - o megalomanijaku koji želi uništiti Britaniju", tvrdi za Observer Jon Gilbert, stručnjak za opus Iana Fleminga.
Ta verzija scenarija ipak nikada nije ugledala svjetlo dana. U to vrijeme najveća britanska filmska kompanija nije prepoznala njegov potencijal pa je scenarij ostao u ladici kompanije Rank Organisation desetljećima nakon što je nastao.
Fleming je adaptaciju jednog od svojih romana doživio 1962. godine, dvije godine prije smrti. Albert Broccoli i Harry Saltzman njegov su roman iz 1958. godine pretočili u legendarni film "Dr. No" sa škotskim glumcem Seanom Conneryjem u glavnoj ulozi te švicarskom glumicom Ursulom Andress koja je bila savršeno utjelovljenje prve Bond djevojke.
Originalni je scenarij pronađen tijekom sakupljanja materijala o Bondu, kojem su posvećena dva londonska antikvarijata, Peter Harrington i Adrian Harrington Rare Books.Scenarij je zapažen na aukciji 2015. godine kada je postao dio nečije privatne kolekcije.
Flemingov je scenarij fascinantan, otkriva Gilbert, no "opisi su suviše opširni". Profesionalni scenarist bi se više koncentrirao na dijaloge te bi minimalizirao upute:
"Zato njegov scenarij ima 150 stranica. Scenariji za filmove o Bondu obično imaju stotinjak stranica. No Flemingov se scenarij lako čita", dodaje Gilbert te objašnjava da je piščev scenarij "mnogo ozbiljniji" od filma iz 1979. godine.
"Spominje se opasnost od hladnog rata te ozbiljna prijetnja od nuklearne katastrofe. Filmovi iz sedamdesetih, s druge strane, opisuju atmosferu koja nije toliko fatalna".
"Uzbudljivo je što je pronađen taj scenarij. Fleming je silno želio da se njegove knjige uprizore. Puno je radio na tome da privuče pažnju američkih i britanskih producenata", kaže za Observer Andrew Lycett, autor Flemingove biografije "Čovjek koji je stvorio Jamesa Bonda" te dodaje:
" Fleming je 1954. godine komunicirao s producentom Alexanderom Kordom koji je pročitao i hvalio Flemingov drugi roman "Živi i pusti umrijeti" ("Live and Let Die"). Fleming je Kordi pisao o svom trećem romanu, "Moonrakeru", koji tada još nije bio napisan te je rekao da je taj roman "proširenje filmske priče koja mu je bila na pameti još od rata" te "triler s mogućim predivnim filmskim lokacijama. Zatim je otišao na Jamajku gdje je napisao knjigu koja je izdana narednog proljeća".