Od zabavne priče o obiteljima svećenika do sela u kojemu se jedini život odvija uz željeznicu

Devetnaesto izdanje Zagreb Film Festivala, koje će se održati od 14. do 21. studenoga u Kinu SC, kinu Tuškanac, Teatru &TD, Uraniji te HUB-u 385, donosi i nekoliko online programa. Među njima je i retrospektivni tematski program Ledolomke, koji će prema koncepciji selektorice Diane Nenadić predstaviti pet istočnoeuropskih filmskih ostvarenja nastalih u tri hladnoratovska desetljeća, od 1957. do 1986. Povezani činjenicom da je riječ o prvim filmovima tih zemalja čiju režiju potpisuju redateljice, odabrani naslovi ukazuju na put koji su filmske pionirke utirale kasnijim generacijama.

Najraniji među njima, komedija Pop Ćira i pop Spira (1957), prvi je jugoslavenski film u boji, snimljen prema istoimenom, nekoć vrlo popularnom romanu Stevana Sremca. Režiju filma, nagrađenog u Puli s čak sedam Arena, potpisuje Beograđanka Sofija Soja Jovanović, koja će ostati zapamćena kao prva redateljica igranih filmova u Jugoslaviji.

Zabavna priča o životu dvije seoske svećeničke obitelji čiju harmoniju narušava dolazak učitelja kojeg obje obitelji počnu priželjkivati za zeta pruža komičnu sliku vojvođanske provincije, a po njoj je redateljica kasnije snimila i televizijsku seriju.

Dinamične i živopisne Ivančice (1966) redateljice Věre Chytilove, poznate po beskompromisnom i osebujnom umjetničkom stilu, prate zgode dviju mladih žena koje svemu pristupaju s osvježavajućom neozbiljnošću. Ekspresivnog stila, prepuna kolorita i nadrealističke simbolike, ova filmska farsa otkriva svijet oslobođen konvencija i normi, no istovremeno daje kritiku društvene neodgovornosti. Redateljica, koja je kao jedina žena u svojoj klasi studirala na čuvenoj praškoj filmskoj školi FAMU uz kolege poput Jiříja Menzela i Jana Němeca, naziva se "prvom damom čehoslovačkog filma", a njezine Ivančice smatraju se jednim od najvećih ostvarenja feminističke kinematografije.

Prvi cjelovečernji film redateljice Márte Mészáros, prve Mađarice s redateljskom diplomom i s nagradama najznačajnijih svjetskih festivala u rukama, najavljuje tematske preokupacije koje će obilježiti njezin opus: životi, identiteti i društvene pozicije žena, njihove borbe i oslobođenja od sputanih okvira vlastite sredine. Sunce je zašlo (1968) priča je o djevojci odrasloj u budimpeštanskom sirotištu koja odlučuje potražiti i upoznati svoju majku, a u glavnoj ulozi nastupa ondašnja mađarska pop zvijezda Kati Kovács.

Program Ledolomke uključuje i rano ostvarenje još jedne velike redateljice i diplomantice praškog FAMU-a, Poljakinje Agnieszke Holland. Psihološka drama Provincijski glumci (1979), ovjenčana nagradom FIPRESCI u Cannesu, kronika je napetih odnosa u backstageu teatra u malom gradu kraj Varšave, a netrpeljivosti između lokalnog glumca i gostujućeg redatelja mogu se protumačiti i kao alegorijski prikaz tadašnje političke situacije u Poljskoj.

Najmlađi film u programu, komediju Posljednji skretničar uzanog kolosijeka (1986) s Batom Živojinovićem i Zijahom Sokolovićem u glavnim ulogama, režirala je Vesna Ljubić, prva žena u Bosni i Hercegovini koja je režirala dugometražne igrane filmove. Autorica koja je u 82. godini života preminula u travnju ove godine filmsku je režiju studirala u Rimu, gdje je asistirala slavnome Federicu Felliniju.

Afirmirana i kao dokumentaristica, Vesna Ljubić u svom drugom cjelovečernjem igranom filmu prati svakodnevicu malog mjesta u kojem se društveni život odvija oko željezničke stanice. Uski kolosijek, poput žile kucavice, jedini je kontakt sa svijetom, pa kada stigne odredba o ukidanju prometa na njihovim tračnicama, stanovnici se nađu u nevoljama.

Osim Ledolomki, publika ZFF-a moći će online gledati i filmove iz programa PLUS namijenjenog srednjoškolcima i LUX koji donosi tri dobitnika istoimene nagrade te programa Festivali pod reflektorom koji okuplja gotovo 50 recentnih naslova kratkoga i dugog metra što su ih za ZFF odabrali programski direktori i selektori nekolicine regionalnih i europskih filmskih festivala: od Sarajevo Film Festivala, Festivala mediteranskog filma Split i Međunarodnog filmskog festivala u Ljubljani (LIFF), pa do Filmskog festivala u Locarnu i Međunarodnog festivala kratkometražnog filma u Clermont-Ferrandu.

Neki od filmova iz svih ostalih programa, uključujući i natjecateljske, također će se moći pogledati online nakon projekcija u kinima. Svi programi i filmovi dostupni za gledanje online moći će se pratiti za vrijeme festivala na platformama kinoeuropa.hr i croatian.film, a sve informacije o uvjetima i načinu gledanja bit će objavljene uskoro.