Ovogodišnji, 21. Tabor film festival u selekciji Ivana Ramljaka donosi dvadeset i dva kratkometražna filma od kojih je čak dvadeset i jedan hrvatska premijera. Festival se održava od 6. do 9. srpnja u Dvoru Veliki Tabor, a uz kratkometražne filmove iz međunarodne i domaće konkurencije publiku očekuje raznovrstan popratni glazbeni i radionički program koji će začiniti ljetne dane i večeri u prirodom bogatom i poticajnom okruženju.
Prema dominantnim motivima i temama kojima se bave svrstana su u četiri kategorije: Dragi ja, Sigurno mjesto, Vrli novi svijet i Preko granice.
Skupinu Dragi ja, koja će se prikazati u četvrtak, 6. srpnja s početkom u 21:30, sačinjavaju različiti filmski žanrovi i stilovi ujedinjeni oko teme sebstva kroz posredno, ali i neposredno propitivanje bitka i crta osobnosti u nastojanju definiranja identiteta i čimbenika koji ga oblikuju.
Potraga za samim sobom
U konkurenciji je Draga ja, animirani film indijske redateljice Suchane Saha koji govori o ženi u potrazi za samom sobom. Na tom putu, ona se susreće s neugodnostima, traumama i prazninom koja čini njezinu fragmentiranu stvarnost. Sličnom perspektivom bavi se i eksperimentalni film Kvadrirajte krug finske autorice Hanne Hovitie, a donosi priču o kružnom putovanju jedne osobe u (ne)poznati svemir i u samu sebe, u potrazi za osjećajem pripadnosti.
U režiji Camille Authouart animirani film Veliki luk bavi se istraživanjem nepoznatog u poznatom prostoru radnju sjedenja na vrhu stepenica Grande Archea i crtanja. Užim slučajem proučavanja bavi se njemačka fikcija Ljudska priroda Mónice Lima, a središnji je osjećaj čežnja para da osnuje obitelj potresena sveprisutnim osjećajem neizvjesnosti. Što se događa na jednom od najizoliranijih mjesta na svijetu u periodu od 90 godina, otkriva kamera redovnika postavljena 1932. godine, a grčki redatelj Neritan Zinxhiria u eksperimentalnom filmu Svjetlost od svjetlosti rekonstruira i dokumentira pronađene snimke.
Posljednji u ovoj skupini, eksperimentalni je film irskog redatelja Adriana Duncana inspiriran Robertom Prosinečkim po kojem je nazvan Prosinečki, a govori o vremenu diktature Bena Alija kada jedan čovjek biva otet, mučen i ubijen, te nestaje bez traga, a trideset godina kasnije vraća se kako bi s nama porazgovarao.
Skupina filmova Sigurno mjesto orijentirana je na opasnosti koje dolaze iz prirodnih katastrofa, ne isključujući pritom zdravstvene tegobe i unutarnje nemire koji čovjekovu egzistenciju odvode u nesigurnost i nepredvidivost života, a gledat ćemo ih u petak, 7. srpnja od 17 sati.
Prodavačica sladoleda
Bezimeni čovjek više ne uspijeva nabrojati dalje od šest, a slijed tragikomičnih trenutaka i čudnih susreta postavlja pitanje izmiče li mu svijet. Prilagođeno poznatom djelu avangardnog pjesnika Daniila Kharmsa, Incidenti švicarskog redateljskog para Mische Hedinger i Michela Flück govore o potrazi za smislom.
U režiji Lori Felker, nastala je američka fikcija Pacijent koja se isprepliće sa stvarnošću, dok se privatno i izvedeno preklapaju u rutinskom, ali emotivnom danu u medicinskom centru.
Ne mogu si pomoći fikcijski je film latvijske redateljice Anne Ansone koji prati prodavačicu sladoleda Estere koja sluša i oponaša razgovore, a zaglavljena u pozitivnoj samoverbalizaciji, ponavlja ih dok im ne povjeruje. Neočekivano uzbudljivo iskustvo donosi indonezijsko ostvarenje Angguna Priambodo Evakuacija mame Emole, a govori o muškarcu kojem je dopušteno izaći iz pritvora kako bi evakuirao majku zarobljenu u selu kojemu prijeti tsunami. Američki animirani film Odmor u režiji Yifana Jianga i Jamesa J.A. Mercera apsurdna je bajka o naravi prirode koja prati studenta kojeg su zadesile nevolje uslijed vulkanske erupcije.
Također u petak, 7. srpnja od 22:30, na rasporedu je i treća skupina filmova međunarodne konkurencije pod nazivom Vrli novi svijet, a fokus sljedećih filmskih naslova je na budućnosti, njezinim mogućnostima i civilizacijskom napretku uz ponešto suočavanja sa neizbježnim životnim nepoznanicama.
Usamljeni robot koji pronalazi ljubav
Američki dokumentarni film Alfa kraljevi u režiji Faye Tsakas i Enriquea Pedraza Botero istražuje dihotomiju između alfa-muškaraca koji zarađuju na mreži i njihovih privatnih ja,
oslanjajući se na teme želje, muškosti, seksualnosti, moći i izvedbe. U trenutnoj društveno-političkoj klimi u kojoj se američki san čini nevjerojatnim, subjekti filma bore se s neizvjesnošću o budućnosti, svom mjestu u društvu i vrijednosti svog virtualnog rada. E6-D7 belgijska je znanstveno-fantastična drama u režiji Eno Swinnen o usamljenom stroju koji pronalazi neku vrstu ljubavi u svom naprednom android nasljedniku, no može li podnijeti ljubav prema nekome tko ga čini zastarjelim? Čileanska fikcija Valerie Hofmann AliEN0089 dobitnik je Short Film Special Jury Award na ovogodišnjem Sundanceu, a govori o igračici koja prenosi video svjedočanstva kako bi osudila uznemiravanje koje trpi u video igrici, dok joj stranac ulazi u dom i hakira računalo, brišući granice između stvarnog i virtualnog svijeta. Mali odmak od tehnologije čini finski dokumentarni film Zbogom riječi Laure Rantanen, a priča o knjigama, cikličnosti i prihvaćanju smrti. Mjuzikl o ex-yu gastarbajterima Yugotransport – svi smo mi u istom autobusu njemačka je fikcija Borisa Hadžija, a u jednoj od uloga našao se i Siniša Labrović.
Posljednja skupina filmova međunarodne konkurencija prikazat će se u subotu, 8. srpnja od 17 sati, a pod nazivom Preko granice pružit će gledateljima uvid u teme lišavanja slobode i njezina ponovnog stjecanja, kao i ljudskog licemjerja te manjkavosti suvremenog zakonodavstva.
Njemački eksperimentalni film Nemoj se nikad vratiti redatelja Assafa Grubera zanimljiva je priča o glazbeniku koji intenzivno radi na skladbi, inspiriran umjetnicima koji pripadaju sivoj zoni između modernističkih stremljenja i entuzijazma za nacizam, a čiji radovi spajaju ukus za egzotiku s lokalnim patriotizam, religiozni žar i erotika. Dokumentarni film 45. paralela Lawrence Abu Hamdan razvija se kao geometrijski teorem o apsurdnosti granica i zaštitničkog ili licemjernog zakonodavstva, a anomalija jednog slučaja jurisdikcije postaje vektor za globalno pitanje: neprihvatljiva nekažnjivost ratova dronovima i njihovo kukavičko nasilje na daljinu. Brazilska fikcija Molim vašu pomoć da pokopam čovjeka u režiji Anderson Bardot priča je o brazilskom carstvu kada tijelo queer domorodačkog naroda polako umire na križu, dok je transrodna Ciganka zabranjena od svojeg naroda. Nasred puta stoji vojnik mješanac. Dijete i starica križaju svoje priče kao sudbinske linije na dlanu. U eksperimentalnom filmu Tišina rada Chris Larson replicira 12 prostorija u punoj veličini koristeći predmete izvađene iz napuštene tvornice odjeće u Tennesseeju kako bi zrcalio okoliš
radnika te rekreirao arhitekturu tvornice kao studiju antropogenog traga koji ljudi ostavljaju za sobom u prostorima teških ponavljanja. Kraljevstvo straha dokumentarac je s performativnim elementima o srednjoeuropskom izolacionizmu i mržnji prema izbjeglicama, djelomično sniman u Hrvatskoj, a čiji autori Linn Löffler i Kornél Szilágyi dolaze na Festival. U nemogućnosti da pronađe djevojke u raznolikom umjetničkom djelu korejske umjetnice Lee Jung-seob, Chaerin Im kroz eksperimentalni film Ja sam konj razotkriva maštovitu priču o ženama rođenim s polovicom tijela u obliku konja i tigra. Ove žene lutalice suviše su žestoke i slobodne da bi odgovarale ulozi kćeri, supruge i majke u patrijarhalnom društvu.