JOŠ UVIJEK NAJVEĆI FILMSKI DOGAĐAJ BIVŠE JUGOSLAVIJE Počinje Sarajevo Film Festival

Projekcijom filma “Epizoda iz života berača željeza” sarajevskog redatelja i ovogodišnjeg predsjednika žirija Danisa Tanovića večeras u Sarajevu počinje 19. Sarajevo Film Festival, novo izdanje najkrupnijeg, najskupljeg i najutjecajnijeg filmskog festivala na prostoru bivše Jugoslavije.

Priča o sarajevskom festivalu dobro je poznata i više puta prepričana. Smotra koja je počela kao čin ratnog građanskog otpora početkom prošle dekade spretno se transformirala u zamjenu za jugoslavensku Pulu, postajući s vremenom strateški projekt bosansko-hercegovačke federalne kulturne politike i sarajevskog političkog establishmenta. Zahvaljujući tome, SFF je danas festival s uvjerljivo najvećim budžetom u regiji, koji je ove godine osjetno skresan krizom, no čak i ove (recesijske) godine nadilazi milijun eura. Pritom organizatori često ističu kako samo oko trećina tog budžeta stiže iz javnih izvora, a ostatak od sponzora, uglavnom hrvatske i slovenske pivske i duhanske industrije. Takvi “poročni” sponzori bili su jedan od razloga zašto je pred dvije godine SFF popustio pred inzistiranjem islamske zajednice i privremeno izmjestio festival u srpanj da ne pada u ramazan. Nakon dvogodišnjeg egzodusa koji je izazvao i dosta političkih prigovora Sarajevo se sada vraća u svoj stari termin u drugoj polovici kolovoza.

Zamjenska Pula

U Hrvatskoj, SFF je stekao i popularnost i medijsku vidljivost kao “zamjenska Pula” u kojoj se međusobno natječu hrvatski, srpski i bosanski filmovi. Glavni se program SFF-a - međutim - već nekoliko godina osjetno odmiče od bivše Jugoslavije te profilira kao natjecanje mladih i/ili debitantskih autora iz prilično široke regije koju je teško definirati i koja - iskreno - nema baš mnogo zajedničkog, ako išta i ima. Tako je ove godine u cjelovečernjoj konkurenciji devet naslova, od kojih su samo dva “jugovićka”: hrvatska “Obrana i zaštita” Bobe Jelčića te domaća premijera “Sa mamom” sarajevskog režisera Faruka Lončarevića. Među devet filmova u tom programu čak je pet debitantskih, a najrazvikanije ima u konkurenciji je Rumunj Corneliu Porumboiu - jedna od perjanica rumunjskog novog vala - koji u Sarajevu premijerno prikazuje svoj film “Kad noć padne na Bukurešt, ili metabolizam”. Uža regija više je zastupljena u dokumentarnom programu u kojem je čak pet hrvatskih naslova, ali i naslovi niza novih istaknutih dokumentarista iz okolice, počevši od autora “Pisma ocu” Srđana Keče (“Bijeg”) do sarajevskog hitmejkera Pjera Žalice (“Rob”).

Hitovi i art roba

Što se tiče internacionalnog programa, on je standardno sarajevski smjesa popularnih hitova za velike otvorene scene i ljuće art robe. Za ovu drugu specijaliziran je program “Novi tokovi” koji tradicionalno uređuje francuski producent Philippe Bober i u kojem je ove godine i dobitnik canneske nagrade za režiju, meksički “Heli” Amata Escalantea. Od ovogodišnje art-mainstream robe tu su još Jarmuschev “Samo su ljubavnici preživjeli”, Kechicheov canneski pobjednik “Adele - plavo je najtoplija boja”, “Krugovi” Srdana Golubovića, sjevernoirski muzički film “Dobre vibracije” i još štošta.