Na Netflix 11. veljače dolazi očekivana serija "Inventing Anna".
Shonda Rhimes, koja stoji iza serija poput dugogodišnjeg "Uvoda u anatomiju", sapuničastog "Skandala" ili pak recentnog "Bridgertona", ovoga puta donosi streaming miniseriju temeljenu na članku časopisa New York naziva "Kako je Anna (Sorokin) Delvey prevarila njujorške partijanere".
Članak se bavi otkrivanjem identiteta i kriminalnih djela prevarantice Anne Sorokin, koja je između 2013. i 2017. godine zahvaljujući lažnom identitetu njemačke bogataške nasljednice Anne Delvey varala poznanike iz visokog društva, razne biznise, hotele pa čak i banke.
Najavljivali smo već, kada se serija počela snimati, da će u središtu priče biti Annin ekstravagantni život izgrađen na nizu obmana te istraga Jessice Pressler, novinarke koja će ući u trag vještoj lažljivici te svijetu otkriti njeno pravo lice, prenosi Harper's Bazaar.
U ulozi prepredene varalice naći će se mlada američka glumica Julia Garner, koja je u svrhu vjernog prikaza Anne Sorokin, dotičnu posjetila u zatvoru Rikers Island, te je izjavila da joj je bitno ne osuđivati ženu na kojoj se temelji lik kojeg utjelovljuje jer se to "vidi na ekranu" pa u tome slučaju njena izvedba ne bi bila jednako dobra, piše The Wall Street Journal.
Osim Emmyjem nagrađene protagonistkinje čiji izgled u seriji nevjerojatno podsjeća na kontroverznu anti-junakinju, značajne uloge su ostvarile i Laverne Cox, transrodna glumica iz uspješne serije "Orange is The New Black" te Anna Chlumsky, dječja zvijezda tragičnog filma "My Girl" kojoj je uloga u HBO-ovoj komediji "Veep" osigurala šest nominacija za nagradu Emmy.
Na projektu je radio i David Frankel koji je svojedobno režirao hit adaptaciju romana Lauren Weisberger "Vrag nosi Pradu" s Meryl Streep i Anne Hathaway u glavnim ulogama. Frankel, koji je režirao i nekoliko epizoda "Seks i Grada" te "The Morning Showa" režirao je i dvije epizode ove Netflixove uzdanice koja, ako možemo suditi prema najavama, baš poput "Vrag nosi Pradu" i "Seks i grada" neće oskudijevati u chic stajlinzima i glamuru. Zloglasnoj prevarantici su i u stvarnome životu moda i stil bili na samom vrhu prioriteta pa je za vrijeme suđenja Sorokin za pojavljivanja u sudnici unajmila stilista, a jednom se prilikom čak odbila pojaviti na suđenju zbog odjevne kombinacije koja joj se nije svidjela, prenosi BBC.
Sorokin je 2019. godine osuđena za krađu jer je svojim prevarama banke i luksuzne hotele oštetila za više od 200.000 dolara, a u veljači 2021. godine puštena je na slobodu.
Tužitelji u njenoj parnici su tvrdili da se Sorokin pod lažnim imenom Anna Delvey lažno predstavljala kao bogata nasljednica vrijedna šezdeset milijuna dolara s fondom u Europi te da je krivotvorila financijske dokumente pomoću kojih je u jednoj banci dobila i zajam od 100.000 dolara, prenosi BBC.
Na pitanje BBC Newsnighta:"Isplati li se zločin?" Sorokin je iskreno odgovorila: "Da, na neki način se isplatilo."
I nije lagala. Samo od Netflixa je dobila 320.000 dolara, a priznala je da je bilo i drugih ponuda. Ipak, Sorokin nije mogla zadržati čitav iznos koji je dobila za predložak za Netflixovu seriju jer je prema zakonu njen račun bio zamrznut te je, prije nego što je mogla primiti novac, dio iznosa isplaćen oštećenim žrtvama njenih zločina. 170.000 dolara od te uplate pokrilo je njene dugove bankama, piše BBC.
U kojoj su se mjeri u Shondalandu držali istrage Jessice Pressler, a u kojoj su mjeri dali mašti na volju te radnju dodatno začinili filmskim preinakama, zasad nije poznato, no činjenica je da je priča o Anninom pravom i lažnom životu sama po sebi intrigantna i skandalozna.
Suprotno luksuznom životu u kojem je uživala zahvaljujući brojnim prevarama, Annini počeci u rodnoj Rusiji bili su skromni.
Anna i njena obitelj emigrirali su u Njemačku gdje je Sorokin dobila pripravnički posao u jednom časopisu, prije nego što je započela karijeru notorne prevarantice, prenosi BBC.
Iako je definitivno uživala u brojnim luksuznim povlasticama lažnog profila, Sorokin tvrdi da joj nije bio cilj postati partijanerica iz visokog društva. Navodno je željela osnovati umjetničku organizaciju za čije je pokretanje tražila kredit od 22 milijuna dolara, tvrdi BBC.
Anna je svoje iskustvo svakako iskoristila za vlastitu korist. Nakon izlaska iz zatvora počela je pisati, ima svoje proizvode, NFT projekt, a kaže i da radi na zatvorskoj reformi.
"Svu pažnju koju dobivam želim pretvoriti u nešto pozitivno", zaključuje Anna, prenosi BBC.