EKONOMIST NA ČELU KLOVIĆEVIH DVORA 'Vratit ću na Gornji grad blockbuster izložbe po uzoru na Sorića'

Upravno vijeće Galerije Klovićevi dvori s četiri glasa za i jednim protiv odlučilo je da je najbolje da novi ravnatelj institucije bude Toni Picukarić, diplomirani ekonomist koji je u galeriji na Gornjem gradu dvadeset godina. Jedini protukandidat bila mu je dosadašnja v.d. ravnateljice Jasmina Bavoljak. Postojala je i treća prijava, no ona je proglašena nevažećom.

Oko Picukarića su se složili i predstavnica Grada Vesna Kusin i predstavnica Ministarstva kulture Vesna Jurić Bulatović, pa ako ministar Berislav Šipuš potvrdi imenovanje, a nema nekih naznaka da tako ne bi trebalo biti, napokon je to kraj trakavice oko izbora novog ravnatelja koja ovu instituciju potresa još od smrti Marine Viculin.

Malo posjetitelja

“Prijava Tonija Picukarića bila je uvjerljivo bolja po svim točkama od njegove protukandidatkinje”, tumači predsjednik Upravnog vijeća Galerije Klovićevi dvori i Društva povjesničara umjetnosti Zvonko Maković.

Iako je Toni Picukarić ekonomist po struci, a ne povjesničar umjetnosti, i vodio je marketing u ovoj instituciji, većina kustoske struke gleda pozitivno na njegovo imenovanje. Smatraju da će pridonijeti i boljem poslovanju galerije, koja je, nije tajna, zapala u financijske poteškoće.

“I Ante Sorić je bio pravnik po struci”, podsjeća nas Picukarić na znamenitog ravnatelja koji je na blockbuster izložbe, poput primjerice “Drevne kineske umjetnosti”, znao dovoditi i nekoliko stotina tisuća posjetitelja. Upravo je i Sorić njegov prvi uzor: “Galerija Klovićevi dvori specijalizirana je za takvu vrstu izložbi, i to je ono što publika od nas očekuje, i što uostalom i privlači publiku. Trebaju nam, naravno, različiti mediji, no u jednom je trenutku u galeriji paralelno bilo samo pet fotografskih izložbi”, kaže Picukarić i dodaje: “Prostor smo iznajmljivali besplatno, a i ulaz je često bio besplatan, međutim, unatoč tome, vrlo je malo ljudi dolazilo na izložbe.”

Najavljuje programski zaokret: “Izgubili smo staru publiku, novu nismo niti dobili.” Nakon Sorića, Galerija koja se do tada zvala i Muzejsko-galerijski centar, preimenovana je početkom devedesetih u Klovićeve dvore, i tada je imala i nerelevantan program. Trebala je doći vrlo jaka osoba poput Vesne Kusin da sve opet podigne na noge, i da vrati interes publike. Picukarić se nada da može učiniti isto za ovu instituciju, uz veliki programski zaokret.

Loši odnosi

Poznato je kako ćemo na jesen gledati, primjerice, čitav opus Mencija Klementa Crnčića, na izložbi radi Petra Vugrinec, što se sigurno uklapa u novu koncepciju blockbuster izložbi. Te kako su pregovori za izložbu Toulouse-Lautreca, za sada, nažalost, propali. Sprema se i izložba o arheološkom lokalitetu Vela Spila na Korčuli. Što se tiče ostalih konkretnih izložbi u programu za sljedeće razdoblje, Picukarić kaže: “Program je već prijavljen za neposredno razdoblje, na nama ostaje da vidimo što možemo realizirati, i da prijavimo program za ubuduće. No, ono što sa sigurnošću mogu reći je da sigurno nećemo prepustiti program isključivo suvremenoj umjetnosti, kao što je bilo u novije vrijeme.

” Njegova će uloga, kaže, biti da organizira posao Galerije, kustoski će dio posla prepustiti kolegama iz institucije. “U ovoj galeriji radim dva desetljeća. Sada su loši odnosi, većina je ljudi nezadovoljna situacijom kakva je, a nekada smo svi bili kolektiv koji se vrlo dobro slagao. Imamo izvrsne kustosice poput Ane Medić, Petre Vugrinec i drugih. Vrijeme je da ono što rade dođe u prvi plan, a čini se da su posljednjih godina više u javnosti istaknute bile afere nego naše poslovanje. Mislim da je netko tko je iz kuće, uostalom, bolje upoznat sa situacijom kakva je, što treba napraviti i tko što može”, kaže Picukarić.

Problem kafića

Inače, zadnjih je mjeseci bilo svega u Galeriji, i međusobnih optuživanja, i prijava policiji oko vođenja kafića. Toga više neće biti, kaže: “Neće se vršiti pritisak na one koje misle drugačije. Ja ne mislim nikoga blatiti u javnosti, iako imam materijala. Želim da publika vidi ovu instituciju isključivo na pozitivan način. Što se tiče kafića, nije bilo baš nikakvog razloga da bude zatvoren pune dvije godine jer je i kafić pridonosio poslovanju kuće.

” Ono što govori zvuči, u svakom slučaju, obećavajuće. Međutim, gledajući širu sliku, nejasno je zašto se samo troje ljudi, od toga jedan s nevažećom prijavom, javilo na natječaj za novog ravnatelja jedne od najvažnijih institucija u državi, dok se primjerice, za Gliptoteku HAZU javilo čak deset kandidata. Također, zašto se i kod nas ne javljaju strani kustosi, što je sve češće praksa, pa medije ovih dana obilazi vijest kako je novi direktor vrlo tradicionalnog British Museuma – Nijemac.