PROfilm DAYS

CROLLYWOOD: HRVATSKA KAO FILMSKA KULISA 'Na 67 stranih produkcija u sedam godina zaradili smo milijardu kuna, hitno nam treba novi filmski studio'

Jutarnji list i zagrebački filmski ured sljedećeg petka u Zagrebu organiziraju veliku filmsku konferenciju “PROfilm Days”
Mia Pećina Drašković (šefica Filmskog ureda grada Zagreba); Chris Marcich (ravnatelj HAVC-a)
 Bruno Konjevic / CROPIX, Privatni album

U proračun se od 2012. do danas od 67 velikih svjetskih produkcija koje su u Hrvatskoj snimale hit-serije i filmove slila milijarda kuna prihoda. Tako govore najnoviji podaci HAVC-a koji je istovremeno s 204,9 milijuna kuna poticaja stimulirao njihov dolazak. Hrvati sve bolje zarađuju od Netflixa, Amazona, HBO-a i holivudskih studija jer samo ove godine, i to do rujna, strane filmske ekipe kod nas su potrošile 326,2 milijuna kuna.

Koje su najveće prednosti Hrvatske kao filmske lokacije, što je film donio hrvatskom turizmu i gospodarstvu općenito, treba li Hrvatskoj ozbiljan filmski studio te koji su bili ključni projekti za pisanje hrvatske filmske povijesti, samo su neke od tema kojima će se baviti na konferenciji “PROfilm Days”, koju organiziraju Jutarnji list i zagrebački Filmski ured, uz potporu HAVC-a, HTZ-a i TZ-a Zagreb, 11. listopada u kinu Kaptol Boutique Cinema.

U tom smo povodu razgovarali s Mijom Pećinom Drašković, koja je na čelu zagrebačkog Filmskog ureda, otvorenog prije šest mjeseci, po uzoru na koji će se s vremenom vjerojatno i u drugim gradovima početi otvarati slični gradski odjeli. Producentica Pećina Drašković nam je obrazložila zašto smatra Hrvatsku toliko atraktivnom destinacijom za strane, ali i domaće filmske produkcije.

Na dobrom putu

- Hrvatska je fantastična filmska destinacija, u kojoj je jedna od najvećih prednosti blizina vizualno različitih lokacija. Na samo nekoliko sati vožnje možete u potpunosti promijeniti cijeli set; s planine se spustiti u dubine mora, iz grada doći na nepregledne pašnjake Slavonije. Imamo rijeke, močvare, jezera, brdašca i velike planine, otoke, nacionalne parkove, povijesne građevine, moderne zgrade i industrijske lokacije starih tvornica, zatvora ili ustanova koje su idealne za filmske priče - kaže Pećina Drašković.

Hrvatsku je, objašnjava, u tom kontekstu teško usporediti s nekom drugom zemljom jer, kaže, ako gledamo statistike koje imamo, još nismo hit-destinacija za snimanje.

- Prag je prije desetak godina postao hit-destinacija i velik broj filmova snimao se baš u tom gradu. I danas je jedan od omiljenih gradova producenata jer je postao pravi ‘film friendly’ grad. Zagreb, kao ni cijela Hrvatska, nemaju, nažalost, statistiku svega što se snima jer možemo pratiti samo projekte odobreni za incentive program HAVC-a i domaći film, a u Zagrebu imamo evidenciju samo onih projekata koji su zatražili dozvolu za snimanja. Svi drugi projekti, što uključuje reklame, studentski film, dokumentarni film, eksperimentalni film i drugo, nisu prijavljeni i, nažalost, tim se podacima ne možemo hvaliti - objašnjava. Ipak, okvirni podaci pokazuju da je u Zagrebu u 2018. godini snimljeno oko 150 projekata, a u istom su periodu u Beču snimljena 604 projekta.

- Za usporedbu, Beč je svoj filmski ured otvorio prije deset godina. Stoga vjerujemo da možemo i moramo poboljšati pristup audiovizualnoj industriji jer ona je jedna od najjačih gospodarskih grana u svijetu. Odlično je to da smo na dobrom putu i da produkcija već godinama raste i u Zagrebu i u Hrvatskoj i po meni je budućnost produkcije u Hrvatskoj vrlo svijetla.

Mnogo projekata

To, naravno, mora uključivati i domaći film - priča Mia Pećina Drašković. Nabraja neke od projekata koji se trenutno snimaju u Zagrebu: Željko Ogresta krenuo je sa svojim najnovijim projektom, snima se film “Divljaci” mladog redatelja Darija Lonjaka, pri kraju je snimanje osme sezone Cinemaxove serije “Strike Back”, snima se nekoliko reklama, kao i studentski filmovi, u gradu je trenutno i TV ekipa iz Južne Koreje koja snima promotivni spot Zagreba.

Hrvatska je, smatra Pećina Drašković, napravila puno koraka naprijed kada se govori o vezi s filmom, “pogotovo od 2012. godine i uvođenja programa ‘cash rebatea’ od 20 posto, koji je nedavno podignut na 25 posto i koji je vrlo bitan za sve međunarodne projekte”.

- Od 2012. godine do danas, velikom zaslugom baš tog programa HAVC-a, Ministarstva kulture i Ministarstva financija, danas se možemo hvaliti sa svim stranim produkcijama koje su snimane diljem Hrvatske. No možemo sigurno mnogo više i vjerujem da ćemo u idućih deset godina dodatno povećati broj stranih produkcija i koprodukcija u Hrvatskoj te paralelno više ulagati i u domaći film. Ako uspijemo otvoriti i studio u Zagrebu, bit će to dodatni gospodarski plus za audiovizualni sektor i sve sektore koji su mu potrebni, jer će, na primjer, u Beogradu uskoro funkcionirati pet studija.

Ono što je dodatno bitno naglasiti jest da svjetska audiovizualna industrija raste jako brzo i glavna tema u svijetu je trenutno content (sadržaj) i ogromna potreba za njim. To znači velik broj projekata i velik broj snimanja. Ali i veliku potrebu za kvalitetnim kadrovima. Kako u svijetu tako i kod nas, to je jedan od vodećih problema. Naime, nedostaje nam educiranih i filmski obrazovanih kostimografa, šminkera, stolara, električara, tapetara i drugih obrtničkih zanimanja za kojima je interes mladih sve manji. A filmska industrija takve radnike treba i uvijek će ih trebati - kaže.

S njom se slaže i ravnatelj HAVC-a Chris Marcich, koji kaže da je cilj njihove institucije da Hrvatska “bude u mogućnosti isporučiti gotov proizvod”.

Tradicija snimanja

- Za to je nužan filmski studio, koji bi koristio i domaćoj produkciji. Također se radi na snažnijoj i djelotvornijoj potpori domaćoj produkciji uz suradnju sektora i nadležnih državnih institucija - ističe Marcich. Hrvatska, tumači, osim iznimnih lokacija, odlične suradnje sa susjednim zemljama, iskusnih filmskih ekipa i dobre prometne povezanosti, ima i bogatu tradiciju snimanja filmova.

- Kod nas se snimalo mnogo stranih projekata (Orson Welles, ‘Proces’; ‘Sofijin izbor’, ‘Guslač na krovu’; ‘Limeni bubanj’; mini serija ‘Vjetrovi rata’...) i generacije filmskih radnika i producenata su stasale na tako velikim produkcijama. Devedesetih smo, logično, maknuti s popisa zemalja pogodnih za snimanja - kaže.

Posebno je ponosan na to što se trenutno u Hrvatskoj snima film “Murina” redateljice Antonete Alamat Kusijanović. Snimanje se odvija u suradnji producentske kuće Sikelia Prods. Martina Scorseseja i RT Features Rodriga Teixeire. Iako ne može govoriti o konkretnim imenima, najavljuje da se do kraja godine očekuju još tri veća projekta.

- Radi se o dva filma i jednoj seriji, a najave za iduću godinu više su nego optimistične. Trenutno imamo slatke brige jer potražnja za snimanjem u Hrvatskoj premašuje naše budžete. Ističemo stoga razumijevanje Ministarstva kulture i Ministarstva financija, koji su osigurali dodatna sredstva za projekte koji su se snimali u Hrvatskoj - dodaje.

Kad je riječ o tome postoji li u Hrvatskoj mjesta za napredak u filmskim projektima, Marcich se slaže s Mijom Pećinom Drašković.

- Potrebna nam je veća infrastruktura. Pod tim prije svega mislim na filmski studio te edukaciju nove generacije filmskih radnika. Problem nedostatka radne snage u čitavoj Europi najveća je prijetnja. Tu ne mislimo samo na zanimanja koja generira Akademija; trebamo scenografe, šminkere, frizere, stolare, električare - zaključio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 01:42