ČOVJEK KOJI JE IZGRADIO BEČ Velika izložba u povodu 100. obljetnice smrti glavnog predstavnika bečke secesije i Jugendstila

BEČ - Sveobuhvatna izložba "Otto Wagner - arhitekt velegrada" koja dokumentira život i rad te bogato umjetničko stvaralaštvo najznačajnijeg austrijskog arhitekta na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, koji je postavio kamen temeljac, na putu od historicizma do moderne, bečkoj secesiji i Jugendstilu, od četvrtka je otvorena za posjetitelje u Muzeju grada Beča (Wien Museum), koji posjeduje i najveću zbirku eksponata iz Wagnerove ostavštine.

Velika izložba u povodu 100. obljetnice smrti Otta Wagnera obuhvaća petstotinjak eksponata: crteža, modela, nacrta, projekata, namještaja, fotografija, ulja na platnu kao i osobnih predmeta slavnog arhitekta bečke secesije i Jugendstila, koji je svojim vizionarskim radom pridonio na poseban način razvitku i izgledu austrijske metropole.

"Izložba dokumentira i novootkrivene građevine, nacrte, studije, koji se prvi put prikazuju javnosti, kao i umjetničko, kulturno i političko okruženje života i rada slavnog bečkog arhitekta na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće", rekao je uoči svečanoga otvorenja u srijedu u Muzeju grada Beča direktor Matti Bunzl, označivši je "važnom povijesnom znanstvenom izložbom".

Profimedia, Panthermedia

"Za mene je Wagner najveći optimist moderne, koji je vizionarski reagirao na stalan rast broja stanovnika u Beču gradnjom funkcionalnih zgrada. Imao je nevjerojatnu viziju razvitka grada bez granica", dodao je Bunzl.

"To je najveća sveobuhvatna izložba o životu i radu Otta Wagnera poslije 55 godina u Muzeju grada Beča za koji je Wagner napravio arhitektonski projekt, koji nikad nije ostvaren, a muzej je poslije izgrađen na drugi način", ističe kustosica izložbe Eva-Marija Orosz.

Otto Wagner bio je glavni predstavnik bečke secesije i Jugendstila, njegov stil karakterizira funkcionalnost i prigodni izbor materijala i konstrukcije. Nazivali su ga "ocem" moderne bečke arhitekture na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, smatra kustos izložbe Andreas Nierhaus. Prema njegovim riječima, Wagner je postavio kamen temeljac modernoj arhitekturi, njegovo umjetničko djelo bilo je revolucionarno, s mnogo dekorativnih detalja koji, kako je smatrao, moraju biti logični.

Profimedia, Alamy

Zgrada Poštanske štedionice u središtu Beča

U glavna Wagnerova djela, odnosno u dragulje Jugendstila ubrajaju se zgrada Poštanske Štedionice u središtu Beča, crkva u Steinhofu kao i palača Hoyos u trećem bečkom okrugu u kojoj je neko vrijeme i stanovao, a danas se u njoj nalazi hrvatsko veleposlanstvo u Beču.

"Usprkos protivnicima i razočaranjima, jer mnogi njegovi arhitektonski nacrti i projekti nisu ostvareni, Otto Wagner bio je jedan od najznačajnijih i najuspješnijih bečkih arhitekata na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, na putu od historicizma do moderne, secesije i Jugendstila, s velikim međunarodnim ugledom", ocjenjuje Bunzl.

Otto Koloman Wagner (1841.-1918.) studirao je arhitekuru na Akademiji primijenjene umjetnosti u Beču i Akademiji građevinarstva u Berlinu. Pripadao je krugu arhitekta Theophila Hansena s kojim je i radio na nekim projektima poput Vojnoga muzeja ili Tehničkog muzeja u Beču.

Profimedia, Alamy

crkva u Steinhofu

U Wagnerovim ranim radovima prevladavali su elementi umjetnosti historicizma. Poslije razvija stil racionalnosti u arhitekturi: "što nije funkcionalno ne može biti lijepo". Godine 1895. izdaje teorijsko djelo "Moderna arhitektura" u kojem zahtjeva primijenjeni stil zasnovan na funkcionalnosti. Njegove brojne secesijske i Jugendstil građevine u Beču i inozemstvu, univerzalna djelatnost i planovi za razvitak grada donijeli su mu devedesetih godina 19. stoljeća svjetski ugled. Bio je profesor na bečkoj Akademiji primijenjene umjetnosti (danas Sveučilište primijenjene umjetnosti) .

Wagner je financijski bio neovisan, ali brojna razočaranja ne bi mogao podnijeti da nije imao u sebi izuzetnu snagu optimizma, napisao je o Wagneru njegov prijatelj arhitekt Adolf Loos.

Profimedia, Imagno

Otto Wagner (prvi lijevo) s Josefom Hoffmannom (drugi slijeva) i Koloman Moser (treći slijeva) u Caféu Bristol u Beču oko 1905.

Eksponati za izložbu, koja traje do 7. listopada, uglavnom su iz Wagnerove ostavštine, koja je sastavni dio sveobuhvatne bogate zbirke Muzeja grada Beča (Wien Museum).