NAJBOLJE STANOVANJE

Znate li po kome će nositi ime novi park na Trnju? Taj je čovjek promijenio izgled Vukovarske ulice

Budući Trg Drage Galića

Iako je park malen, nalazi se tik uz stambenu zgradu čiji je on autor. Njegove se zgrade i dalje ubrajaju među vrhunce arhitekture stanovanja

Gradska skupština Grada Zagreba prihvatila je ovih dana i da se neimenovani park u Trnju, smješten sjeverozapadno od križanja Ulice grada Vukovara i Miramarske ceste imenuje Parkom Drage Galića, u spomen na tog arhitekta.

Neimenovani park u Gradskoj četvrti Donji grad smješten sjeverno od Ulice Isidora Kršnjavoga, dobiva ime Park Josipa Vanište, u spomen na tog slikara, književnika, ilustratora i grafičara. Neimenovani park na Trešnjevci - jug, smješten južno od Albaharijeve ulice dobiva ime Park Mirjane Gross, u spomen na tu povjesničarku.

Možda je najzanimljivija od ovih lokacija parka koji se imenuje po arhitektu Galiću, koji je toliko obilježio modernu arhitekturu, da po njemu ime nosi i nagrada za najbolju stambenu arhitekturu u Hrvatskoj. Naime, iako je park malen, nalazi se tik uz stambenu zgradu čiji je on autor. Galić je nakon rata bio među arhitektima miijenjao izgled Vukovarske ulice, tada Proleterskih brigada, koja je posve drugačije izgledala, a danas se smatra jednom od najuspjelijih ulica u Zagrebu.

Naime, bio je, poznato je, pod snažnim utjecajem Le Corbusiera, i napravio je, po mišljenju mnogih, neke od najboljih stambenih građevina u Hrvatskoj, kada je riječ o masovnom stanovanju. Vrhunci njegova arhitektonskog stvaralaštvm, dakle, dvije su korbizijeovske stambene zgrade u Vukovarskoj aveniji (1953./54) i uglena zgrada na Svačićevu trgu (1953.).

Galić samostalno realizira vlastitu kuću i atelijer u Istarskoj 28 u Zagrebu, ovaj projekt izlaže 1934. na izložbi grupe Zemlja. 1935. realizira dva projekta u Dubrovniku, na Lapadu - hotel Splendid i vilu Jakšić, u kojoj suvremenim ahitektonskim rječnikom reinterpretira elemente tradicionalne arhitekture. Godine 1941. izrađuje projekt plivališta s hotelom za sportaše u Preradovićevoj ulici u Zagrebu (nerealiziran), s nizom, kako smatra struka, inovativnih tehničkih rješenja (ostakljeni pomični krov, pokretne tribine) koja potvrđuju njegovo vizionarstvo.

Slobodnostojeća sedmerokatnica s uvučenim osmim katom u Vukovarskoj 43-43A sagrađena je 1955./1957. prema projektu Drage Galića, i uz nju je sada park. Galerijski stambeni blok s dvoetažnim maisonette jedinicama, s pristupom preko dvaju stubišnih jezgri, prostornog rješenja razvijenog prema prototipskom Galićevom ostvarenju iz 1954. u Vukovarskoj 35, jedan je od najboljih primjera hrvatske poratne stanogradnje, naglašenog autorskog rukopisa, inovativnog prostornog rješenja stambene jedinice, te kvalitetnih građevnih sastava i visoke čistoće u detalju, tako stoji u Galeriji nepokretnih kulturnih dobara grada Zagreba, jer je zgrada kulturno dobro.

O njemu je svojedobno pisao i arhitekt Vedran Ivanković, tumačio je sljedeće, za zgradu desetak brojeva dalje u Vukovarskoj: "još prije velike stambene izgradnje u današnjoj Ulici grada Vukovara jedna je zgrada, idejno začeta početkom pedesetih, a izgrađena 1956., promijenila zapadno lice Trnja, unoseći prepoznatljiv red u neplansku strukturu donedavnoga predgrađa. Galićeva višestambena zgrada na sjevernoj strani zapadnoga dijela ulice (današnja adresa Ulica grada Vukovara 35 i 35a) projektirana je 1952./53. godine. Konstrukcija na stupovima, većim dijelom međutim zatvorenoga prizemlja, već na prvi pogled podsjeća na Marseille" napisao je aludirajući na znamenitu Unité d‘habitation. Bilo je to doba poslijeratnog optimizma.

Park je, potom, dobio i Josip Vaništa, rodom Karlovčanin (ne znam ima li i u Karlovcu ulica s njegovim imenom), umjetnik koji je, što sam, što kroz djelovanje umjetničke grupe Gorgona, obilježio poslijeratnu umjetnost, prije svega kroz svoj minimalistički pristup umjetnosti. Mirjana Gross, o njoj bolje znaju povjesničari, smatraju je jednom najvećih iz ove struke. O njoj je svojedobno za Jutarnji pisao i Tvrtko Jakovina, tumačeći među ostalim: "Bez Mirjane Gross hrvatska historiografija o 19. i početku 20. stoljeća još uvijek bi se lomila na uskim temama političke povijesti".

Uglavnom, ta je vijest nastavak dobrih vijesti kada je o imenovanju parkova riječ, podsjetimo, primjerice, da je relativno nedavno jedan park dobio ime po Otti Berger, umjetnici koja je bila u znamenitom Bauhausu, a tragično je okončala u Auscwitzu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 12:04