U Zagrebu je ovaj vikend 1400 građana obišlo 35 poznatih građevina, arhitektonski zanimljivih adresa, pri tome su dobili besplatno stručno vodstvo arhitekata. Sve to u organizaciji Open House Festivala.
Jedna od zgrada za kojom je vladao veliki interes je i zgrada tvrtke Kemikalija, napravljena za njezine radnike, smještena na zagrebačkom trgu Petra Svačića. Zaštićeno kulturno dobro, primjer stambene arhitekture iz 1950-ih, bitno ostvarenje koje potpisuje Drago Galić. Galić je za Kemikalijine zaposlenike gradio stambenu zgradu posve različitu od uobičajenih građevina zagrebačkog modernizma koje nastaju kratko nakon Drugog svjetskog rata.
Poklopilo se da oni koji imaju sreću da danas stanuju na toj adresi imaju i senzibilitet za arhitekturu, pa tako, kazuje arhitektica Tamara Bjažić Klarin, nitko, primjerice, nije ugradio protuprovalna vrata, nitko nije ničim intervenirao u stubištu i zajedničkom prostoru, zgrada gotovo izgleda kao u vrijeme kad je napravljena. Ljubaznošću stanara zgrade moglo se razgledati i jedan do stanova.
"Ovo nije samo visokofunkcionalna zgrada gdje je vrlo ugodno i danas stanovati, a u vrijeme kad je nastala bila je primjer iznimno visokog stamenog standarda, već i građevina profinjene ornamentalne stilizacije.", kazuje Tamara Bjažić Klarin koja je za vođenja pokazala i zanimljive, vrlo kvalitetne tlocrte koji su se razlikovali od standarda što vladaju 1950-ih, mnogo skromnijih zbog tadašnje stambene krize. To je poslijeratno vrijeme, mnogi su bez stana, grade se stanovi od 50-ak kvadrata u kojima su po dvije sobe.
Galić pak slijedi standard koji je dijelom definiran i prije Drugog svjetskog rata, u zgradi Kemikalije projektira stanove koji imaju zaseban spavaći trakt, dnevni boravak kao centralnu zonu, pokazuje maksimalnu ekonomičnost, jer na hodnike ne troši puno prostora.
U doba kad je zgrada dovršena arhitekt je bio izložen i brojnim kritikama. Govorilo se da je projektirao prevelike stanove, previše luksuzne, s previše staklenih ploha koje su razlog da je zgradu teško grijati, a zbog smanjenja budžeta u to doba zgrada nije imala centralno grijanje pa je zimi u tim stanovima bilo poprilično hladno.
Zrinka Barišić Marenić, predsjednica Ocjenjivačkog suda festivala Open House Zagreb kaže da je najveći interes za obilaske suvremenih nagrađivanih građevina, liste za te obilaske su se vrlo brzo popunile.
"Imam dojam da su pobudile veliki interes i struke i studenata i građana.
Ali, građani su zainteresirani i za povijesna zdanja, zapravo svih 35 ponuđenih obilazaka imali su svoju zainteresirani publiku, među kojima je bilo od umirovljenika do male djece, od arhitekata do studenata arhitekture koji dolaze vidjeti u javnosti neka manje eksponirana ostvarenja, ali ne manje zanimljiva. Žao mi je da je sve koncentrirano na tri dana, pa nije moguće sve obići."
Građanima je ponuđen zanimljiv, arhitektonski po mnogočemu raznovrstan, program.
"Ovakve vrste stručnih obilazaka arhitekture uklapaju se u kontekst Open House Festivala koji se događa po mnogim gradovima svijeta, ali mi smo i prije ovog festivala, već tradicionalno, u sklopu nekih drugih programa davali priliku građanima razgledati bitna arhitektonska djela u Zagrebu.
Tako je, primjerice, Društvo arhitekata Zagreba godinama, do pandemije korone koja je prekinula taj kontinuitet, organiziralo Dane zagrebačke arhitekture kad smo građanima i arhitektima omogućavali ulaske upravo u ovakva zdanja i to u sklopu neke ciljane tipologije koja se iz godine u godinu izmjenjivala.
Također, mi na Arhitektonskom fakultetu već dugo organiziramo ciklus terenskih nastava, studentima omogućavamo ulaske u najznačajnija povijesna i suvremena ostvarenja diljem Zagreba, sjeverozapadne Hrvatske, Slavonije, Istre, Dalmacije. Postoji i niz zainteresiranih inozemnih arhitekata koji u sklopu nekih organiziranih programa obilazili i obilaze
djela arhitekture. Takvi se ciljani programi ili dani otvorenih vrata odvijaju u sklopu raznih institucija. Ovaj prvi Open House Festival je, na neki način, pokušao integrirati naša iskustva i ponuditi građanima široku skalu povijesnih suvremenih zgrada različitih namjena i mjerila kako bi svatko našao nešto prema svome interesu.", komentira Zrinka Barišić Marenić.