BITKA ZA KOMAD ZIDA

Zašto je uklonjen mural na Dolcu? U Gradu kažu da je tako dogovoreno s autorima, čude se ljutnji

Mislav Lešić na Dolcu

 Nera Simic/Cropix/Cropix
U prijedlozima, otkrivaju iz Grada, umjetnici sami navode hoće li ilustracija biti privremena ili stalna

Nakon što su se prošlog petka uklonila četiri murala koja su krasila zid uz stepenice na tržnici Dolac, na što su s tugom na društvenim mrežama upozorili ulični umjetnici, reagirali su i iz Grada Zagreba i upozorili da nitko od autora nije ni zatražio da se murali ostave.

Kako je Jutarnji već izvijestio, street umjetnik Boris Bare je u petak navečer morao prefarbati sivom bojom raznobojne murale, djela akademskog slikara Mislava Lešića, koji su oduševljavali goste Dolca. Bare je na svom Facebook profilu podijelio ljutitu objavu u kojoj proziva konzervatore za odluku o uklanjanju.

- Sramota mog sivog grada - konstatirao je.

Međutim u Gradu tvrde kako su murali s motivima tržnice- pijetlom, kokoši, voćem i uličnim sviračima- uklonjeni jer nije ispoštovan dogovor između udruge "Pimp My Pump" i gradskih vlasti.

Razgovarali smo i s autorom Mislavom Lešićem kojem nije bilo jasno zašto nitko nije poduzeo ništa da se produži životni vijek murala. To su trebali učiniti organizatori Uličnog triptiha, udruga "Pimp my Pump", ali nisu.

Iz Grada su nam, naime, rekli da nikada nisu zaprimili zahtjev da se mural ostavi, pa je nejasna Baretova ljutnja na Facebooku, i da je on od početka bio zamišljen kao privremena instalacija. Ustvrdili su da se djelo trebalo ukloniti još u travnju. Kako su se Lešićevi radovi tamo nalazili i u svibnju, a nikad nisu zaprimili zahtjev za produljenjem, jedina druga opcija je, navode, bilo brisanje murala.

image

Mislav Lešić na Dolcu

Nera Simic/Cropix/Cropix

- Za oslikavanje murala je rješenje u ožujku 2021. izdao Sektor za komunalne poslove i javne površine Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, sukladno mišljenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. U mišljenju Zavoda je navedeno da se spomenuta lokacija smije oslikati, uz uvjet da se mural ukloni nakon isteka jednogodišnjeg roka trajanja projekta, nakon čega se površine moraju sanirati sivom bojom - piše u priopćenju iz Grada.

Pitali smo ih i po čemu je mural narušavao vizuru grada, na što su nam odgovorili kako je naslikan na kartonu da se ne uništi građevina i njihovim pregledom su konzervatori ustanovili da su se street art djela počela ljuštiti i da trebaju biti uklonjena. Da bi uopće mogli slikati na toj zgradi, ali i ostalima u gradu, umjetnici ili njihovi klijenti moraju podnijeti prijedlog u kojem objašnjavaju gdje žele crtati i kako će ilustracija izgledati. kasnije sve dolazi na adresu Sektora za komunalne površine i javne poslove, a završnu presudu daje Gradski zavod za zaštitu spomenika.

U prijedlozima, otkrivaju iz Grada, umjetnici sami navode hoće li ilustracija biti privremena ili stalna. To čine sa saznanjem da bilo kad mogu dobiti rješenje za uklanjanjem murala ili grafita ako tako odluče konzervatori.

image

Mural na Dolcu

Bruno Drempetic/Bruno Drempetic

O situaciji s muralima u Zagrebu smo razgovarali i s jednim od najpoznatijih hrvatskih street art umjetnika koji koristi nadimak iz djetinjstva - Lonac. Njegovi grafiti i murali više od desetljeća krase zagrebačke ulice, kao i brojnih europskih gradova. Lonac smatra da grad bez problema može ukloniti mural sa svoje površine i da se donekle slaže da umjetnik u tome nema pravo glasa.

- Postoje i super radovi koji su napravljeni bez dozvole, no ako je to rađeno na gradskoj površini, i dalje je fer da rad bude uklonjen. Ono što smatram nepoštenim je kad određene zajednice, kompanije ili individue koriste rad, pa makar bio ilegalan, za promoviranje sebe - priča Lonac.

Izdvojio je da je nekad u Hrvatskoj bilo jako teško dogovoriti slikanje na stambenim površinama i napomenuo da sadašnjost nosi neke svoje probleme.

- Sada možda postaje problem što se dozvoljavaju murali koji su zapravo reklame koje glume slobodnu umjetnost. Protiv takvih poslova nemam ništa jer velik broj nas koji smo dulje vrijeme u svoj toj priči, zarađujemo na različitim poslovima. Samo treba znati i željeti napraviti distinkciju između vlastitog rada i gaže kojom si omogućujemo stvarati za sebe - zaključuje sugovornik.

Lonac je ustvrdio da se iskorištavanje radova za vlastitu promociju, događalo se i u gradskim institucijama. Objašnjava kako do prije desetak godina street art scena u Zagrebu nije bila prepoznata od njih, a njezin su procvat predvodili ljudi iz subkulture ulične umjetnosti. Tada ustanove i pojedinci prepoznaju njezin potencijal.

- Profitirali su na tome bez da pomognu razvoju scene. Sad umjetnici nekad moraju pristati na određene kompromise samo kako bi se realizirao neki rad. On bi na kraju bio iskorišten u komercijalne svrhe, bez da se autora uopće pita za dozvolu. Naravno tu ima malo generalizacije jer niti jedna umjetnica ili umjetnik nisu isti te svatko ima drugačije kriterije, želje i očekivanja - nabraja street umjetnik. Dodao je da su pojedinci koristili radove koji su nacrtani u ilegali bez da su autoru pripisali zasluge, a to se u drugim državama strogo kažnjava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. lipanj 2022 17:26