ZAGREBAČKE KUSTOSICE U MADRIDU Partizanska umjetnost u domu Picassove Guernice

U znamenitom muzeju Reina Sofia u Madridu u pripremi je velika međunarodna izložba “Stvarno korisno znanje” kojoj su na čelu četiri kustosice iz Hrvatske - Sabina Sabolović, Nataša Ilić, Ana Dević i Ivet Ćurin, što je njihov veliki uspjeh.

Kat ispod “Guernice” Pabla Picassa, najpoznatijeg djela izloženog u ovom muzeju koji godišnje posjeti tri milijuna ljudi, na 1500 kvadratnih metara kustosice će 28. listopada otvoriti izložbu koja okuplja 34 umjetnika i kolektiva. Među njima su i hrvatski umjetnik Mladen Stilinović te Jacob Appelbaum, suradnik najpoznatijeg “zviždača” na svijetu Erica Snowdena, koji u Madridu izlaže s umjetnikom Trevorom Paglenom. Paglen je inače, podsjetimo, 2009. otvorio 11. Bijenale u Istanbulu kojemu su ove kustosice bile na čelu. Taj bijenale iznimno je dobro primljen kod međunarodne likovne publike, što im je dodatno podiglo reputaciju, pa su bile i na čelu velike izložbe u Kairu.

U Madrid ih je na suradnju prije dvije godine pozvao ravnatelj muzeja Manuel Borja-Villel, povjesničar umjetnosti i doktor filozofije sa sveučilišta Yale, svojedobno i predsjednik žirija za dodjelu nagrada Venecijanskog bijenala. Njihova je izložba dio programa “Internacionala”, u sklopu kojeg europski muzeji surađuju na projektima veznim uz društveni kontekst Europe.

Izložba “Stvarno korisno znanje” oslanja se na ovaj pojam koji su početkom 19. stoljeća počeli koristiti radnički klubovi u Ujedinjenom kraljevstvu. Namjera je ovih klubova bila da se suprotstave obrazovanju koje su za radnike počeli organizirati vlasnici tvornica, a čija je glavna motivacija bila efikasnija proizvodnja. Na izložbi su, stoga, predstavljeni radovi autora koji kroz vlastite radove propituju što je bilo nekoć, a što je danas “uvriježeno znanje”.

Naime, priča četiri kustosice koje su započele surađivati tijekom izložbe u povodu obljetnice Komunističkog manifesta, aktivistička je, pa je tako i u madridskom muzeju, u kojem dovršavaju postav.

Riječ je o izložbi koja inzistira na univerzalnoj i javnoj ulozi obrazovanja, pa tako navode: “Koristeći u naslovu pojam koji upućuje na početke borbe protiv neograničene kapitalističke eksploatacije i na rane pokušaje radnika da sami organiziraju vlastito obrazovanje, izložba se zalaže za uvođenje novih načina učenja i podučavanja temeljenih na principima jednakosti”.

Na izložbi je zastupljen izbor nekih od najvažnijih radova Mladena Stilinovića, među kojima su i mnoge rečenice koje je ispisivao, tipa: “Umjetnik koji ne govori engleski nije umjetnik”, “Prodajem strah”, “Prodajem autocenzuru”, “Napad na moju umjetnost napad je na socijalizam i napredak”...

Na izložbi je projekt Marcella Marsa iz Zagreba, koji se bavi dostupnošću digitalnih knjiga, kao i film srpskog redatelja Želimira Žilnika “Lipanjska gibanja”, koji dokumentira studentske proteste u Beogradu.

Već spomenuti Trevor Paglen istražuje sudbinu tehnoloških istraživanja temeljenih prvobitno na entuzijazmu, koji se kasnije iskorištavaju u ratne svrhe; u Madridu, izlaže rad s Jacobom Appelbaumom, jednim od osnivača projekta Tor, koji omogućava privatnost na internetu.

“Appelbaum je poznat i kao jedan iz mreže suradnika Eduarda Snowdena, o čemu će on i Trevor (koji je surađivao na premijerno pokazanom filmu Laure Poitras) govoriti na otvorenju”, navode kustosice.

Predstavlja se, nadalje, i izbor iz partizanskog tiska, grafika i fotografija iz stalnog postava Moderne galerije iz Ljubljane koja je, kako navode kustosice: “jedina institucija s teritorija bivše Jugoslavije koja izlaže suvremeno istraživanje partizanske umjetnosti”.

Izlažu se i djela Viktorije Lomasco, koja vodi radionice crtanja po ruskim zatvorima, te grafike Partije Crnih Pantera, organizacije koja se 60-ih i 70-ih godina u SAD-u borila protiv rasizma i za socijalnu revoluciju. Ruski kolektiv Chto Delat te Phil Collins, kojeg smo imali prilike vidjeti i u Zagrebu, u galeriji Nova koju vode ove kustosice, među poznatijim su imenima.