'Vjerujem da će zagrebačka publika otkriti jednog sasvim drugog Berbera'

Kada je prije nekoliko dana u prestižnom muzeju “Katara Cultural Village” u Dohi otvorena izložba Mersada Berbera, bila je to prava mala umjetnička senzacija za ovu bogatu arapsku zemlju u kojoj sve češće izlažu mnogi svjetski umjetnici.

Ideju da Berber izlaže u Kataru pokrenuo je prije nekoliko godina veleposlanik Tomislav Bošnjak, a sadašnji veleposlanik Drago Lovrić dovršio je realizaciju projekta da katarska umjetnička publika vidi dvadeset i šest djela velikog bosanskohercegovačkog slikara koji je nakon rata u susjednoj državi živio i radio sve do smrti u Zagrebu. Uskoro će i u Klovićevim dvorima biti otvorena Berberova retrospektiva na kojoj će biti predstavljena mnoga slikareva djela koja javnost nije nikada vidjela, a u toku je i realizacija velikog projekta, muzeja Mersada Berbera u samom centru Sarajeva.

Otvorenje u Kataru

“Kada je veleposlanik Lovrić došao u Zagreb s katarskim ministrom kulture pokazali smo mu neka od Berberovih djela i naša je izložba nakon toga kao jedina odabrana sa strane Qatar Museums da bude predstavljena u njihovom najznačajnijem muzeju za internacionalnu umjetnost”, kaže Ada Berber, umjetnikova supruga koja vodi Fondaciju Mersada Berbera.

Tako je inicijativa krenula od hrvatskih diplomata, a realizacija do strane Katara, a na otvorenju koje je održano 28. ožujka, bili su katarski ministri, predstavnici diplomatskog zbora, sarajevski gradonačelnik, ali i Hrvati koji rade u toj zemlji. “Za ljude iz Katara sama je izložba bila iznenađenje, jer se sve više pokazuje zanimanje za umjetnost i sve što se događa na tom polju u svijetu. Tako je u Dohi sve više izložbi velikih svjetskih umjetnika, poput Berbera”, kaže nam veleposlanik Drago Lovrić.

Berberova djela posljednjih godina izložena su i u Pera muzeju u Istanbulu, a sada slijedi retrospektiva u Zagrebu. Gospođa Berber kaže da su se kustosi iz Klovićevih dvora, na čelu s Jasminom Bavoljak, jako angažirali da se predstavi cijeli Berberov opus, prije svega djela koja do sada nikada nisu bila viđena. “Danima su birana djela koja će biti izložena u Zagrebu i još sada nije do kraja poznat broj slika koje će posjetitelji moći vidjeti nakon što izložba 18. travnja bude otvorena, ali sigurno da je riječ o više od stotinu djela”, govori Ada Berber.

“Berber je jako puno radio od najmlađih dana pa će i na zagrebačkoj izložbi biti više od devedeset posto radova koji su nepoznati javnosti. Većina slika i radova je iz naše kolekcije koju sada vodi Fondacija, a nešto je posuđeno iz sarajevskog Bošnjačkog instituta i Tate Modern. Ako postoje neki stereotipi kada se razmišlja o Berberovim djelima, vjerujem da će zagrebačka publika sada otkriti jednog sasvim drugog Berbera.”

Rat

Stalni postav Berberovih djela trebao bi možda već krajem, ali sigurno početkom sljedeće godine, biti napravljen i u sarajevskom muzeju koji će biti mjesto gdje će se moći razgledati najbolji radovi velikog slikara. “Dva velika stana koja su u samom centru bit će povezana, ali ih sada treba iz početka urediti. Ukupno će biti na raspolaganju oko 470 kvadrata, a postav Berberovih djela ćemo povremeno i mijenjati. Inicijativa za Berberov muzej došla je nakon njegove velike retrospektive u sarajevskoj Vijećnici.”

Nakon umjetnikove smrti i danas vlada veliko zanimanje za Berberov opus, a kada bude otvoren sarajevski muzej, bit će predstavljena i djela nastala nakon tragedije u Srebrenici koja također nisu javnosti poznata. Gospođa Berber kaže da je umjetnika jako pogađalo sve što se za rata događalo na ovim prostorima. “Kada smo iz Sarajeva došli u Zagreb bilo mu je jako teško, iako smo tu imali puno prijatelja. Mersad je znao Zagreb, volio ga, ali došli smo s dva kofera i nije bilo lako. U Sarajevu je ostao bez velikog ateljea i u početku smo unajmljivali stanove da može raditi. Za njega koji je volio puno raditi to je bila jedna velika promjena.”

Ada Berber kaže da je ostala uvijek umjetnikova veza sa Sarajevom, a i sada su neke slike za zagrebačku izložbu dopremljene iz BiH.

Brigu o umjetnikovoj ostavštini preuzela je Fondacija Mersad Berber koju uz njegovu suprugu vode sinovi i snaha Ira Berber, a postavljena je na isti način kao slične u svijetu. “Počeli smo prošle godine s radom i moram reći da sam vrlo zadovoljna kako se čuvaju djela, ali i uspomena na Mersada”, kaže Ada Berber. Tako je ove godine u pripremi i izložba u Londonu, gdje se Berberova djela izlažu gotovo svake dvije godine.