“Ako pogledate oglase za nekretnine u jednom većem talijanskome gradu, primijetit ćete da su sve kuće jednake i da su sve jednako ružne. Arhitekturu na žalost danas sve više definiraju urbanistički planovi lokalnih zajednica.”
Predsjednik Venecijanskog biennala Paolo Baratta poslužio se ovim primjerom kao svojevrsnim uvodom u temu ovogodišnjeg izdanja poznate manifestacije posvećene arhitekturi koje se otvara danas za širu publiku. Baratta je prokomentirao i korupcijski skandal koji upravo potresa Italiju, a odnosi se na projekt MOSE koji bi trebao Veneciju zaštititi od plime, kazavši kako stoji uz gradonačelnika Orsonija “koji je uvijek dobro surađivao s Biennalom”. No usprkos velikoj aferi, svjetska arhitektonska krema pohrlila je u Serrenissimu, i grad je u znaku kulture i mondenih događanja.
Velike promjene
Ove godine na Biennalu arhitekture sudjeluju 65 zemalja, među kojima je i Hrvatska, za čiji je nastup zadužena izbornica prof. dr. sc. Karin Šerman. Prema nekim procjenama Biennale arhitekture koštat će oko 13 milijuna eura, no dva milijuna eura osigurano je od prošlogodišnjeg Biennala vizulanih umjetnosti koji je imao rekordnu posjećenost, prenose talijanski mediji. Posljednji Biennale arhitekture, pak, vidjelo je više od 440.000 posjetitelja. Ove je godine Venecijanski bijenale arhitekture još i dodatno izazovan i donosi bitne promjene u odnosu na svoja dosadašnja izdanja. Nakon tridesetak godina održavanja arhitektonski bijenale mijenja se u svom karakteru, trajanju i kalendaru. Bit će otvoren šest mjeseci umjesto dosadašnja tri, te će se tako izjednačiti s Biennalom vizualnih umjetnosti.
Evolucija arhitekture
Bitne promjene najavljene su i u samom karakteru izložbe. Umjetnički direktor, nizozemski arhitekt Rem Koolhaas, inzistirao je na značajnim zaokretima u profilu manifestacije. Središnju izložbu nazvao je “Fundamentals”, a u njoj je, kako je pojasnio novinarima na otvorenju, pokušao dočarati evoluciju arhitekture kroz njezine “osnovne elemente” od vrata i poda do prozora i zida.